{"collection":"Bible & Christianity","html_url":"https://unchartedknowledge.5gfusion.net/browse/bib/wb/cro/joh.htm","path":"bib/wb/cro/joh.htm","source_url":"https://sacred-texts.com/bib/wb/cro/joh.htm","text":"1:1 U po\u010detku bija\u0161e Rije\u010d i Rije\u010d bija\u0161e u Boga i Rije\u010d bija\u0161e Bog.\n1:2 Ona bija\u0161e u po\u010detku u Boga.\n1:3 Sve postade po njoj i bez nje ne postade ni\u0161ta. Svemu \u0161to postade\n1:4 u njoj bija\u0161e \u017eivot i \u017eivot bija\u0161e ljudima svjetlo;\n1:5 i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze.\n1:6 Bi \u010dovjek poslan od Boga, ime mu Ivan.\n1:7 On do\u0111e kao svjedok da posvjedo\u010di za Svjetlo da svi vjeruju po njemu.\n1:8 Ne bija\u0161e on Svjetlo, nego - da posvjedo\u010di za Svjetlo.\n1:9 Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog \u010dovjeka do\u0111e na svijet;\n1:10 bija\u0161e na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna.\n1:11 K svojima do\u0111e i njegovi ga ne primi\u0161e.\n1:12 A onima koji ga primi\u0161e podade mo\u0107 da postanu djeca Bo\u017eja: onima koji vjeruju u njegovo ime,\n1:13 koji su ro\u0111eni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje mu\u017eevlje, nego - od Boga.\n1:14 I Rije\u010d tijelom postade i nastani se me\u0111u nama i vidjesmo slavu njegovu - slavu koju ima kao Jedinoro\u0111enac od Oca - pun milosti i istine.\n1:15 Ivan svjedo\u010di za njega. Vi\u010de: \"To je onaj o kojem rekoh: koji za mnom dolazi, preda mnom je jer bija\u0161e prije mene!\"\n1:16 Doista, od punine njegove svi mi primismo, i to milost na milost.\n1:17 Uistinu, Zakon bija\u0161e dan po Mojsiju, a milost i istina nasta po Isusu Kristu.\n1:18 Boga nitko nikada ne vidje: Jedinoro\u0111enac - Bog - koji je u krilu O\u010devu, on ga obznani.\n1:19 A evo svjedo\u010danstva Ivanova. Kad su \u017didovi iz Jeruzalema poslali k njemu sve\u0107enike i levite da ga upitaju: \"Tko si ti?\",\n1:20 on prizna; ne zanijeka, nego prizna: \"Ja nisam Krist.\"\n1:21 Upita\u0161e ga nato: \"\u0160to dakle? Jesi li Ilija?\" Odgovori: \"Nisam.\" \"Jesi li Prorok?\" Odgovori: \"Ne.\"\n1:22 Tada mu reko\u0161e: \"Pa tko si da dadnemo odgovor onima koji su nas poslali? \u0160to ka\u017ee\u0161 sam o sebi?\"\n1:23 On odgovori: \"Ja sam glas koji vi\u010de u pustinji: Poravnite put Gospodnji! - kako re\u010de prorok Izaija.\"\n1:24 A neki izaslanici bijahu farizeji.\n1:25 Oni prihvati\u0161e rije\u010d i upita\u0161e ga: \"Za\u0161to onda krsti\u0161 kad nisi Krist, ni Ilija, ni Prorok?\"\n1:26 Ivan im odgovori: \"Ja krstim vodom. Me\u0111u vama stoji koga vi ne poznate -\n1:27 onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odrije\u0161iti remenje na obu\u0107i.\"\n1:28 To se dogodilo u Betaniji s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio.\n1:29 Sutradan Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa re\u010de: \"Evo Jaganjca Bo\u017ejega koji odnosi grijeh svijeta!\"\n1:30 To je onaj o kojem rekoh: Za mnom dolazi \u010dovjek koji je preda mnom jer bija\u0161e prije mene!\"\n1:31 \"Ja ga nisam poznavao, ali ba\u0161 zato do\u0111oh i krstim vodom da se on o\u010dituje Izraelu.\"\n1:32 I posvjedo\u010di Ivan: \"Promatrao sam Duha gdje s neba silazi kao golub i ostaje na njemu.\n1:33 Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti re\u010de mi: 'Na koga vidi\u0161 da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim.'\n1:34 I ja sam to vidio i svjedo\u010dim: on je Sin Bo\u017eji.\"\n1:35 Sutradan opet staja\u0161e Ivan s dvojicom svojih u\u010denika.\n1:36 Ugleda Isusa koji je onuda prolazio i re\u010de: \"Evo Jaganjca Bo\u017ejega!\"\n1:37 Te njegove rije\u010di \u010dula ona dva njegova u\u010denika pa po\u0111o\u0161e za Isusom.\n1:38 Isus se obazre i vidjev\u0161i da idu za njim, upita ih: \"\u0160to tra\u017eite?\" Oni mu reko\u0161e: \"Rabbi\" - \u0161to zna\u010di: \"U\u010ditelju - gdje stanuje\u0161?\"\n1:39 Re\u010de im: \"Do\u0111ite i vidjet \u0107ete.\" Po\u0111o\u0161e dakle i vidje\u0161e gdje stanuje i ostado\u0161e kod njega onaj dan. Bila je otprilike deseta ura.\n1:40 Jedan od one dvojice, koji su \u010duv\u0161i Ivana po\u0161li za Isusom, bija\u0161e Andrija, brat \u0160imuna Petra.\n1:41 On najprije na\u0111e svoga brata \u0160imuna te \u0107e mu: \"Na\u0161li smo Mesiju!\" - \u0161to zna\u010di \"Krist - Pomazanik\".\n1:42 Dovede ga Isusu, a Isus ga pogleda i re\u010de: \"Ti si \u0160imun, sin Ivanov! Zvat \u0107e\u0161 se Kefa!\" - \u0161to zna\u010di \"Petar - Stijena\".\n1:43 Sutradan naumi Isus po\u0107i u Galileju. Na\u0111e Filipa i re\u010de mu: \"Po\u0111i za mnom!\"\n1:44 Filip je bio iz Betsaide, iz grada Andrijina i Petrova.\n1:45 Filip na\u0111e Natanaela i javi mu: \"Na\u0161li smo onoga o kome je pisao Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta.\"\n1:46 Re\u010de mu Natanael: \"Iz Nazareta da mo\u017ee biti \u0161to dobro?\" Ka\u017ee mu Filip: \"Do\u0111i i vidi.\"\n1:47 Kad Isus ugleda gdje Natanael dolazi k njemu, re\u010de za njega: \"Evo istinitog Izraelca u kojem nema prijevare!\"\n1:48 Ka\u017ee mu Natanael: \"Odakle me poznaje\u0161?\" Odgovori mu Isus: \"Vidjeh te prije negoli te Filip pozva, dok si bio pod smokvom.\"\n1:49 Nato \u0107e mu Natanael: \"U\u010ditelju, ti si Sin Bo\u017eji! Ti kralj si Izraelov!\"\n1:50 Odgovori mu Isus: \"Stoga \u0161to ti rekoh: 'Vidjeh te pod smokvom', vjeruje\u0161. I vi\u0161e \u0107e\u0161 od toga vidjeti!\"\n1:51 I nadoda: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: gledat \u0107ete otvoreno nebo i an\u0111ele Bo\u017eje gdje uzlaze i silaze nad Sina \u010covje\u010djega.\"\n2:1 Tre\u0107eg dana bija\u0161e svadba u Kani Galilejskoj. Bila ondje Isusova majka.\n2:2 Na svadbu bija\u0161e pozvan i Isus i njegovi u\u010denici.\n2:3 Kad ponesta vina, Isusu \u0107e njegova majka: \"Vina nemaju.\"\n2:4 Ka\u017ee joj Isus: \"\u017deno, \u0161to ja imam s tobom? Jo\u0161 nije do\u0161ao moj \u010das!\"\n2:5 Nato \u0107e njegova mati poslu\u017eiteljima: \"\u0160to god vam rekne, u\u010dinite!\"\n2:6 A bija\u0161e ondje \u017didovima za \u010di\u0161\u0107enje \u0161est kamenih posuda od po dvije do tri mjere.\n2:7 Ka\u017ee Isus poslu\u017eiteljima: \"Napunite posude vodom!\" I napune ih do vrha.\n2:8 Tada im re\u010de: \"Zagrabite sada i nosite ravnatelju stola.\" Oni odnesu.\n2:9 Kad okusi vodu \u0161to posta vinom, a nije znao odakle je - znale su sluge koje zagrabi\u0161e vodu - ravnatelj stola pozove zaru\u010dnika\n2:10 i ka\u017ee mu: \"Svaki \u010dovjek stavlja na stol najprije dobro vino, a kad se ponapiju, gore. Ti si \u010duvao dobro vino sve do sada.\"\n2:11 Tako, u Kani Galilejskoj, u\u010dini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu te povjerova\u0161e u njega njegovi u\u010denici.\n2:12 Nakon toga si\u0111e sa svojom majkom, s bra\u0107om i sa svojim u\u010denicima u Kafarnaum. Ondje ostado\u0161e nekoliko dana.\n2:13 Blizu bija\u0161e \u017eidovska Pasha. Stoga Isus uzi\u0111e u Jeruzalem.\n2:14 U Hramu na\u0111e prodava\u010de volova, ovaca i golubova i mjenja\u010de gdje sjede.\n2:15 I na\u010dini bi\u010d od u\u017eeta te ih sve istjera iz Hrama zajedno s ovcama i volovima. Mjenja\u010dima rasu novac i stolove isprevrta,\n2:16 a prodava\u010dima golubova re\u010de: \"Nosite to odavde i ne \u010dinite od ku\u0107e Oca mojega ku\u0107u trgova\u010dku.\"\n2:17 Prisjeti\u0161e se njegovi u\u010denici da je pisano: Izjeda me revnost za Dom tvoj.\n2:18 Nato se umije\u0161aju \u017didovi i upitaju ga: \"Koje nam znamenje mo\u017ee\u0161 pokazati da to smije\u0161 \u010diniti?\"\n2:19 Odgovori im Isus: \"Razvalite ovaj hram i ja \u0107u ga u tri dana podi\u0107i.\"\n2:20 Reko\u0161e mu nato \u017didovi: \"\u010cetrdeset i \u0161est godina gradio se ovaj Hram, a ti da \u0107e\u0161 ga u tri dana podi\u0107i?\"\n2:21 No on je govorio o hramu svoga tijela.\n2:22 Po\u0161to uskrsnu od mrtvih, prisjeti\u0161e se njegovi u\u010denici da je to htio re\u0107i te povjerova\u0161e Pismu i besjedi koju Isus re\u010de.\n2:23 Dok je boravio u Jeruzalemu o blagdanu Pashe, mnogi povjerova\u0161e u njegovo ime promatraju\u0107i znamenja koja je \u010dinio.\n2:24 No sam se Isus njima nije povjeravao jer ih je sve dobro poznavao\n2:25 i nije trebalo da mu tko daje svjedo\u010danstvo o \u010dovjeku: ta sam je dobro znao \u0161to je u \u010dovjeku.\n3:1 Bija\u0161e me\u0111u farizejima \u010dovjek imenom Nikodem, ugledan \u017didov.\n3:2 On do\u0111e Isusu obno\u0107 i re\u010de mu: \"Rabbi, znamo da si od Boga do\u0161ao kao u\u010ditelj jer nitko ne mo\u017ee \u010diniti znamenja kakva ti \u010dini\u0161 ako Bog nije s njime.\"\n3:3 Odgovori mu Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem ti: tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne mo\u017ee vidjeti kraljevstva Bo\u017ejega!\"\n3:4 Ka\u017ee mu Nikodem: \"Kako se \u010dovjek mo\u017ee roditi kad je star? Zar mo\u017ee po drugi put u\u0107i u utrobu majke svoje i roditi se?\"\n3:5 Odgovori Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem ti: ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne mo\u017ee u\u0107i u kraljevstvo Bo\u017eje.\n3:6 \u0160to je od tijela ro\u0111eno, tijelo je; i \u0161to je od Duha ro\u0111eno, duh je.\n3:7 Ne \u010dudi se \u0161to ti rekoh: 'Treba da se rodite nanovo, odozgor.'\n3:8 Vjetar pu\u0161e gdje ho\u0107e; \u010duje\u0161 mu \u0161um, a ne zna\u0161 odakle dolazi i kamo ide. Tako je sa svakim koji je ro\u0111en od Duha.\"\n3:9 Upita ga Nikodem: \"Kako se to mo\u017ee zbiti?\"\n3:10 Odgovori mu Isus: \"Ti si u\u010ditelj u Izraelu pa to da ne razumije\u0161?\n3:11 Zaista, zaista, ka\u017eem ti: govorimo \u0161to znamo, svjedo\u010dimo za ono \u0161to vidjesmo, ali svjedo\u010danstva na\u0161ega ne primate.\n3:12 Ako vam rekoh zemaljsko pa ne vjerujete, kako \u0107ete vjerovati kad vam budem govorio nebesko?\n3:13 Nitko nije uza\u0161ao na nebo doli onaj koji si\u0111e s neba, Sin \u010covje\u010dji.\n3:14 I kao \u0161to je Mojsije podigao zmiju u pustinji tako ima biti podignut Sin \u010covje\u010dji\n3:15 da svaki koji vjeruje u njemu ima \u017eivot vje\u010dni.\n3:16 Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoro\u0111enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima \u017eivot vje\u010dni.\n3:17 Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu.\n3:18 Tko vjeruje u njega, ne osu\u0111uje se; a tko ne vjeruje, ve\u0107 je osu\u0111en \u0161to nije vjerovao u ime jedinoro\u0111enoga Sina Bo\u017ejega.\n3:19 A ovo je taj sud: Svjetlost je do\u0161la na svijet, ali ljudi su vi\u0161e ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla.\n3:20 Uistinu, tko god \u010dini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova;\n3:21 a tko \u010dini istinu, dolazi k svjetlosti nek bude bjelodano da su djela njegova u Bogu u\u010dinjena.\"\n3:22 Poslije toga ode Isus sa svojim u\u010denicima u Judejsku zemlju. Tu je boravio s njima i krstio.\n3:23 A krstio je i Ivan, u Enonu blizu Salima, jer ondje bija\u0161e mnogo vode. Ljudi su dolazili i krstili se.\n3:24 Jer Ivan jo\u0161 nije bio ba\u010den u tamnicu.\n3:25 Izme\u0111u Ivanovih u\u010denika i nekog \u017didova nastade tako prepirka o \u010di\u0161\u0107enju.\n3:26 Do\u0111o\u0161e Ivanu i reko\u0161e mu: \"U\u010ditelju, onaj koji s tobom bija\u0161e s onu stranu Jordana i za kojega si ti svjedo\u010dio - on eno krsti i svi hrle k njemu.\"\n3:27 Ivan odgovori: \"Nitko ne mo\u017ee sebi uzeti ni\u0161ta ako mu nije dano s neba.\n3:28 Vi ste mi sami svjedoci da sam rekao: 'Nisam ja Krist, nego poslan sam pred njim.'\n3:29 Tko ima zaru\u010dnicu, zaru\u010dnik je. A prijatelj zaru\u010dnikov, koji stoji uza nj i slu\u0161a ga, klik\u0107e od radosti na glas zaru\u010dnikov. Ta se moja radost upravo ispunila.\n3:30 On treba da raste, a ja da se umanjujem.\n3:31 Tko odozgor dolazi, on je iznad sviju; tko je sa zemlje, zemaljski je i zemaljski govori. Tko dolazi s neba, on je iznad sviju:\n3:32 \u0161to je vidio i \u010duo - za to svjedo\u010di, a svjedo\u010danstva njegova nitko ne prima.\n3:33 Tko primi njegovo svjedo\u010danstvo, potvr\u0111uje da je Bog istinit.\n3:34 Uistinu, onaj koga Bog posla Bo\u017eje rije\u010di govori jer Bog Duha ne daje na mjeru.\n3:35 Otac ljubi Sina i sve je predao u ruku njegovu.\n3:36 Tko vjeruje u Sina, ima vje\u010dni \u017eivot; a tko ne\u0107e da vjeruje u Sina, ne\u0107e vidjeti \u017eivota; gnjev Bo\u017eji ostaje na njemu.\"\n4:1 Kad Gospodin dozna da su farizeji do\u010duli kako on, Isus, okuplja i krsti vi\u0161e u\u010denika nego Ivan -\n4:2 iako zapravo nije krstio sam Isus, nego njegovi u\u010denici -\n4:3 ode iz Judeje i ponovno se vrati u Galileju.\n4:4 Morao je pro\u0107i kroza Samariju.\n4:5 Do\u0111e dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja \u0161to ga Jakov dade svojemu sinu Josipu.\n4:6 Ondje bija\u0161e zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike \u0161esta ura.\n4:7 Do\u0111e neka \u017eena Samarijanka zahvatiti vode. Ka\u017ee joj Isus: \"Daj mi piti!\"\n4:8 Njegovi u\u010denici bijahu oti\u0161li u grad kupiti hrane.\n4:9 Ka\u017ee mu na to Samarijanka: \"Kako ti, \u017didov, i\u0161te\u0161 piti od mene, Samarijanke?\" Jer \u017didovi se ne dru\u017ee sa Samarijancima.\n4:10 Isus joj odgovori: \"Kad bi znala dar Bo\u017eji i tko je onaj koji ti veli: 'Daj mi piti', ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode \u017eive.\"\n4:11 Odvrati mu \u017eena: \"Gospodine, ta nema\u0161 ni \u010dime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda \u017eiva?\n4:12 Zar si ti mo\u017eda ve\u0107i od oca na\u0161eg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?\"\n4:13 Odgovori joj Isus: \"Tko god pije ove vode, opet \u0107e o\u017eednjeti.\n4:14 A tko bude pio vode koju \u0107u mu ja dati, ne, ne\u0107e o\u017eednjeti nikada: voda koju \u0107u mu ja dati postat \u0107e u njemu izvorom vode koja struji u \u017eivot vje\u010dni.\"\n4:15 Ka\u017ee mu \u017eena: \"Gospodine, daj mi te vode da ne \u017ee\u0111am i da ne moram dolaziti ovamo zahva\u0107ati.\"\n4:16 Nato joj on re\u010de: \"Idi i zovi svoga mu\u017ea pa se vrati ovamo.\"\n4:17 Odgovori mu \u017eena: \"Nemam mu\u017ea.\" Ka\u017ee joj Isus: \"Dobro si rekla: 'Nemam mu\u017ea!'\n4:18 Pet si doista mu\u017eeva imala, a ni ovaj koga sada ima\u0161 nije ti mu\u017e. To si po istini rekla.\"\n4:19 Ka\u017ee mu \u017eena: \"Gospodine, vidim da si prorok.\n4:20 Na\u0161i su se o\u010devi klanjali na ovome brdu, a vi ka\u017eete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati.\"\n4:21 A Isus joj re\u010de: \"Vjeruj mi, \u017eeno, dolazi \u010das kad se ne\u0107ete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu.\n4:22 Vi se klanjate onome \u0161to ne poznate, a mi se klanjamo onome \u0161to poznamo jer spasenje dolazi od \u017didova.\n4:23 Ali dolazi \u010das - sada je! - kad \u0107e se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje tra\u017ei Otac.\n4:24 Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju.\"\n4:25 Ka\u017ee mu \u017eena: \"Znam da ima do\u0107i Mesija zvani Krist - Pomazanik. Kad on do\u0111e, objavit \u0107e nam sve.\"\n4:26 Ka\u017ee joj Isus: \"Ja sam, ja koji s tobom govorim!\"\n4:27 Uto do\u0111u njegovi u\u010denici pa se za\u010dude \u0161to razgovara sa \u017eenom. Nitko ga ipak ne zapita: \"\u0160to tra\u017ei\u0161?\" ili: \"\u0160to razgovara\u0161 s njom?\"\n4:28 \u017dena ostavi svoj kr\u010dag pa ode u grad i re\u010de ljudima:\n4:29 \"Do\u0111ite da vidite \u010dovjeka koji mi je kazao sve \u0161to sam po\u010dinila. Da to nije Krist?\"\n4:30 Oni izi\u0111u iz grada te se upute k njemu.\n4:31 U\u010denici ga dotle nudili: \"U\u010ditelju, jedi!\"\n4:32 A on im re\u010de: \"Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete.\"\n4:33 U\u010denici se nato zapitkivahu: \"Da mu nije tko donio jesti?\"\n4:34 Ka\u017ee im Isus: \"Jelo je moje vr\u0161iti volju onoga koji me posla i dovr\u0161iti djelo njegovo.\n4:35 Ne govorite li vi: 'Jo\u0161 \u010detiri mjeseca i evo \u017eetve?' Gle, ka\u017eem vam, podignite o\u010di svoje i pogledajte polja: ve\u0107 se bjelasaju za \u017eetvu.\n4:36 \u017detelac ve\u0107 prima pla\u0107u, sabire plod za vje\u010dni \u017eivot da se sija\u010d i \u017eetelac zajedno raduju.\n4:37 Tu se obistinjuje izreka: 'Jedan sije, drugi \u017eanje.'\n4:38 Ja vas poslah \u017eeti ono oko \u010dega se niste trudili; drugi su se trudili, a vi ste u\u0161li u trud njihov.\"\n4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerova\u0161e u njega zbog rije\u010di \u017eene koja je svjedo\u010dila: \"Kazao mi je sve \u0161to sam po\u010dinila.\"\n4:40 Kad su dakle Samarijanci do\u0161li k njemu, moljahu ga da ostane u njih. I ostade ondje dva dana.\n4:41 Tada ih je jo\u0161 mnogo vi\u0161e povjerovalo zbog njegove rije\u010di\n4:42 pa govorahu \u017eeni: \"Sada vi\u0161e ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo \u010duli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta.\"\n4:43 Nakon dva dana ode odande u Galileju.\n4:44 Sam je Isus dodu\u0161e izjavio da prorok nema \u010dasti u svom zavi\u010daju.\n4:45 Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci ga lijepo primi\u0161e jer bijahu vidjeli \u0161to je sve u\u010dinio u Jeruzalemu za blagdana. Jer su i oni bili uzi\u0161li na blagdan.\n4:46 Do\u0111e dakle ponovno u Kanu Galilejsku, gdje bija\u0161e pretvorio vodu u vino. Ondje bija\u0161e neki kraljevski slu\u017ebenik koji je imao bolesna sina u Kafarnaumu.\n4:47 Kad je \u010duo da je Isus do\u0161ao iz Judeje u Galileju, ode k njemu pa ga molja\u0161e da si\u0111e i ozdravi mu sina jer ve\u0107 samo \u0161to nije umro.\n4:48 Nato mu Isus re\u010de: \"Ako ne vidite znamenja i \u010dudesa, ne vjerujete!\"\n4:49 Ka\u017ee mu kraljevski slu\u017ebenik: \"Gospodine, si\u0111i dok mi ne umre dijete.\"\n4:50 Ka\u017ee mu Isus: \"Idi, sin tvoj \u017eivi!\" Povjerova \u010dovjek rije\u010di koju mu re\u010de Isus i ode.\n4:51 Dok je on jo\u0161 silazio, pohite mu u susret sluge s vije\u0161\u0107u da mu sin \u017eivi.\n4:52 Upita ih dakle za uru kad mu je krenulo nabolje. Reko\u0161e mu: \"Ju\u010der oko sedme ure pustila ga ognjica.\"\n4:53 Tada razabra otac da je to bilo upravo onog \u010dasa kad mu Isus re\u010de: \"Sin tvoj \u017eivi.\" I povjerova on i sav dom njegov.\n4:54 Bija\u0161e to drugo znamenje \u0161to ga u\u010dini Isus po povratku iz Judeje u Galileju.\n5:1 Nakon toga bija\u0161e \u017eidovski blagdan pa Isus uzi\u0111e u Jeruzalem.\n5:2 U Jeruzalemu se kod Ov\u010djih vrata nalazi kupali\u0161te koje se hebrejski zove Bethzatha, a ima pet trijemova.\n5:3 U njima je le\u017ealo mno\u0161tvo bolesnika - slijepih, hromih, uzetih:\u010dekali su da izbije voda..\n5:4 An\u0111eo bi Gospodnji, naime, silazio od vremena do vremena u ribnjak i pokrenuo vodu: tko bi prvi u\u0161ao po\u0161to je voda izbila, ozdravio bi makar bolovao od bilo kakve bolesti.\n5:5 Bija\u0161e ondje neki \u010dovjek koji je trpio od svoje bolesti trideset i osam godina.\n5:6 Kad ga Isus opazi gdje le\u017ei i kada dozna da je ve\u0107 dugo u tome stanju, ka\u017ee mu: \"\u017deli\u0161 li ozdraviti?\"\n5:7 Odgovori mu bolesnik: \"Gospodine, nikoga nemam tko bi me uronio u kupali\u0161te kad se voda uzbiba. Dok ja stignem, drugi ve\u0107 prije mene si\u0111e.\"\n5:8 Ka\u017ee mu Isus: \"Ustani, uzmi svoju postelju i hodi!\"\n5:9 \u010covjek odmah ozdravi, uzme svoju postelju i prohoda. Toga dana bija\u0161e subota.\n5:10 \u017didovi su stoga govorili ozdravljenomu: \"Subota je! Ne smije\u0161 nositi postelju svoju!\"\n5:11 On im odvrati: \"Onaj koji me ozdravi re\u010de mi: 'Uzmi svoju postelju i hodi!'\"\n5:12 Upita\u0161e ga dakle: \"Tko je taj \u010dovjek koji ti je rekao: 'Uzmi i hodi?'\"\n5:13 No ozdravljenik nije znao tko je taj jer je Isus nestao u mno\u0161tvu \u0161to se ondje nalazilo.\n5:14 Nakon toga na\u0111e ga Isus u Hramu i re\u010de mu: \"Eto, ozdravio si! Vi\u0161e ne grije\u0161i da te \u0161to gore ne sna\u0111e!\"\n5:15 \u010covjek ode i javi \u017didovima da je Isus onaj koji ga je ozdravio.\n5:16 Zbog toga su \u017didovi po\u010deli Isusa napadati \u0161to to radi subotom.\n5:17 Isus im odgovori: \"Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.\"\n5:18 Zbog toga su \u017didovi jo\u0161 vi\u0161e gledali da ga ubiju jer je ne samo kr\u0161io subotu nego i Boga nazivao Ocem svojim izjedna\u010duju\u0107i sebe s Bogom.\n5:19 Isus nato odvrati: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: Sin ne mo\u017ee sam od sebe \u010diniti ni\u0161ta, doli \u0161to vidi da \u010dini Otac; \u0161to on \u010dini, to jednako i Sin \u010dini.\n5:20 Jer Otac Ljubi Sina i pokazuje mu sve \u0161to sam \u010dini. Pokazat \u0107e mu i ve\u0107a djela od ovih te \u0107ete se \u010dudom \u010duditi.\n5:21 Uistinu, kao \u0161to Otac uskrisuje mrtve i o\u017eivljava tako i Sin o\u017eivljava koje ho\u0107e.\n5:22 Otac doista ne sudi nikomu: sav je sud predao Sinu\n5:23 da svi \u010daste Sina kao \u0161to \u010daste Oca. Tko ne \u010dasti Sina, ne \u010dasti ni Oca koji ga posla.\"\n5:24 \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tko slu\u0161a moju rije\u010d i vjeruje onomu koji me posla, ima \u017eivot vje\u010dni i ne dolazi na sud, nego je pre\u0161ao iz smrti u \u017eivot.\n5:25 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: dolazi \u010das - sada je! - kad \u0107e mrtvi \u010duti glas Sina Bo\u017ejega i koji \u010duju, \u017eivjet \u0107e.\n5:26 Doista, kao \u0161to Otac ima \u017eivot u sebi tako je i Sinu dao da ima \u017eivot u sebi;\n5:27 i ovlasti ga da sudi jer je Sin \u010covje\u010dji.\n5:28 Ne \u010dudite se tome jer dolazi \u010das kad \u0107e svi koji su u grobovima, \u010duti njegov glas.\n5:29 I izi\u0107i \u0107e: koji su dobro \u010dinili - na uskrsnu\u0107e \u017eivota, a koji su radili zlo - na uskrsnu\u0107e osude.\n5:30 Ja sam od sebe ne mogu u\u010diniti ni\u0161ta: kako \u010dujem, sudim, i sud je moj pravedan jer ne tra\u017eim svoje volje, nego volju onoga koji me posla.\"\n5:31 \"Ako ja svjedo\u010dim sam za sebe, svjedo\u010danstvo moje nije istinito.\n5:32 Drugi svjedo\u010di za mene i znam: istinito je svjedo\u010danstvo kojim on svjedo\u010di za mene.\n5:33 Vi ste poslali k Ivanu i on je posvjedo\u010dio za istinu.\n5:34 Ja ne primam svjedo\u010danstva od \u010dovjeka, ve\u0107 govorim to da se vi spasite.\n5:35 On bija\u0161e svjetiljka \u0161to gori i svijetli, a vi se htjedoste samo za \u010das nasla\u0111ivati njegovom svjetlosti.\n5:36 Ali ja imam svjedo\u010danstvo ve\u0107e od Ivanova: djela koja mi je dao izvr\u0161iti Otac, upravo ta djela koja \u010dinim, svjedo\u010de za mene - da me poslao Otac.\n5:37 Pa i Otac koji me posla sam je svjedo\u010dio za mene. Niti ste glasa njegova ikada \u010duli niti ste lica njegova ikada vidjeli,\n5:38 a ni rije\u010d njegova ne prebiva u vama jer ne vjerujete onomu kojega on posla.\n5:39 Vi istra\u017eujete Pisma jer mislite po njima imati \u017eivot vje\u010dni. I ona svjedo\u010de za mene,\n5:40 a vi ipak ne\u0107ete da do\u0111ete k meni da \u017eivot imate.\n5:41 Slave od ljudi ne tra\u017eim,\n5:42 ali vas dobro upoznah: ljubavi Bo\u017eje nemate u sebi.\n5:43 Ja sam do\u0161ao u ime Oca svoga i vi me ne primate. Do\u0111e li tko drugi u svoje ime, njega \u0107ete primiti.\n5:44 Ta kako biste vi vjerovali kad tra\u017eite slavu jedni od drugih, a slave od Boga jedinoga ne tra\u017eite!\n5:45 Ne mislite da \u0107u vas ja tu\u017eiti Ocu. Va\u0161 je tu\u017eitelj Mojsije u koga se uzdate.\n5:46 Uistinu, kad biste vjerovali Mojsiju, i meni biste vjerovali: ta o meni je on pisao.\n5:47 Ali ako njegovim pismima ne vjerujete, kako da mojim rije\u010dima vjerujete?\"\n6:1 Nakon toga ode Isus na drugu stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora.\n6:2 Slijedilo ga silno mno\u0161tvo jer su gledali znamenja \u0161to ih je \u010dinio na bolesnicima.\n6:3 A Isus uzi\u0111e na goru i ondje sje\u0111a\u0161e sa svojim u\u010denicima.\n6:4 Bija\u0161e blizu Pasha, \u017eidovski blagdan.\n6:5 Isus podigne o\u010di i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: \"Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?\"\n6:6 To re\u010de ku\u0161aju\u0107i ga; jer znao je \u0161to \u0107e u\u010diniti.\n6:7 Odgovori mu Filip: \"Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki ne\u0161to malo dobije.\"\n6:8 Ka\u017ee mu jedan od njegovih u\u010denika, Andrija, brat \u0160imuna Petra:\n6:9 \"Ovdje je dje\u010dak koji ima pet je\u010dmenih kruhova i dvije ribice! Ali \u0161to je to za tolike?\"\n6:10 Re\u010de Isus: \"Neka ljudi posjedaju!\" A bilo je mnogo trave na tome mjestu. Posjeda\u0161e dakle mu\u0161karci, njih oko pet tisu\u0107a.\n6:11 Isus uze kruhove, izre\u010de zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica - koliko su god htjeli.\n6:12 A kad se nasiti\u0161e, re\u010de svojim u\u010denicima: \"Skupite preostale ulomke da ni\u0161ta ne propadne!\"\n6:13 Skupili su dakle i napunili dvanaest ko\u0161ara ulomaka \u0161to od pet je\u010dmenih kruhova preteko\u0161e onima koji su blagovali.\n6:14 Kad su ljudi vidjeli znamenje \u0161to ga Isus u\u010dini, reko\u0161e: \"Ovo je uistinu Prorok koji ima do\u0107i na svijet!\"\n6:15 Kad Isus spozna da kane do\u0107i, pograbiti ga i zakraljiti, povu\u010de se ponovno u goru, posve sam.\n6:16 Kad nasta ve\u010der, si\u0111o\u0161e njegovi u\u010denici k moru,\n6:17 u\u0111o\u0161e u la\u0111icu i krenu\u0161e na onu stranu mora, u Kafarnaum. Ve\u0107 se i smrklo, a Isusa jo\u0161 nikako k njima.\n6:18 More se uzburkalo od silnog vjetra \u0161to je zapuhao.\n6:19 Po\u0161to su dakle isplovili oko dvadeset i pet do trideset stadija, ugledaju Isusa gdje ide po moru i pribli\u017eava se la\u0111ici. Prestra\u0161e se,\n6:20 a on \u0107e njima: \"Ja sam! Ne bojte se!\"\n6:21 Htjedo\u0161e ga uzeti u la\u0111icu, kadli se la\u0111ica odmah na\u0111e na obali kamo su se zaputili.\n6:22 Sutradan mno\u0161tvo, koje osta s onu stranu mora, zapazi da ondje bija\u0161e samo jedna la\u0111ica i da Isus nije bio u\u0161ao zajedno sa svojim u\u010denicima u la\u0111icu, nego da oni odo\u0161e sami.\n6:23 Iz Tiberijade pak stigo\u0161e druge la\u0111ice blizu onog mjesta gdje jedo\u0161e kruh po\u0161to je Gospodin izrekao zahvalnicu.\n6:24 Kada dakle mno\u0161tvo vidje da ondje nema Isusa ni njegovih u\u010denika, u\u0111u u la\u0111ice i odu u Kafarnaum tra\u017ee\u0107i Isusa.\n6:25 Kad ga na\u0111o\u0161e s onu stranu mora, reko\u0161e mu: \"U\u010ditelju, kad si ovamo do\u0161ao?\"\n6:26 Isus im odgovori: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tra\u017eite me, ali ne stoga \u0161to vidjeste znamenja, nego stoga \u0161to ste jeli od onih kruhova i nasitili se.\n6:27 Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za \u017eivot vje\u010dni: nju \u0107e vam dati Sin \u010covje\u010dji jer njega Otac - Bog - ope\u010dati.\"\n6:28 Reko\u0161e mu dakle: \"\u0160to nam je \u010diniti da bismo radili djela Bo\u017eja?\"\n6:29 Odgovori im Isus: \"Djelo je Bo\u017eje da vjerujete u onoga kojega je on poslao.\"\n6:30 Reko\u0161e mu onda: \"Kakvo ti znamenje \u010dini\u0161 da vidimo pa da ti vjerujemo? Koje je tvoje djelo?\n6:31 O\u010devi na\u0161i blagova\u0161e manu u pustinji, kao \u0161to je pisano: Nahrani ih kruhom nebeskim.\"\n6:32 Re\u010de im Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: nije vam Mojsije dao kruh s neba, nego Otac moj daje vam kruh s neba, kruh istinski;\n6:33 jer kruh je Bo\u017eji Onaj koji silazi s neba i daje \u017eivot svijetu.\"\n6:34 Reko\u0161e mu nato: \"Gospodine, daj nam uvijek toga kruha.\"\n6:35 Re\u010de im Isus: \"Ja sam kruh \u017eivota. Tko dolazi k meni, ne\u0107e ogladnjeti; tko vjeruje u mene, ne\u0107e o\u017eednjeti nikada.\n6:36 No rekoh vam: vidjeli ste me, a opet ne vjerujete.\n6:37 Svi koje mi daje Otac do\u0107i \u0107e k meni, i onoga tko do\u0111e k meni ne\u0107u izbaciti;\n6:38 jer si\u0111oh s neba ne da vr\u0161im svoju volju, nego volju onoga koji me posla.\n6:39 A ovo je volja onoga koji me posla: da nikoga od onih koje mi je dao ne izgubim, nego da ih uskrisim u posljednji dan.\n6:40 Da, to je volja Oca mojega da tko god vidi Sina i vjeruje u njega, ima \u017eivot vje\u010dni i ja da ga uskrisim u posljednji dan.\"\n6:41 \u017didovi nato mrmljahu protiv njega \u0161to je rekao: \"Ja sam kruh koji je si\u0161ao s neba.\"\n6:42 Govorahu: \"Nije li to Isus, sin Josipov? Ne poznajemo li mu oca i majku? Kako sada govori: 'Si\u0161ao sam s neba?'\"\n6:43 Isus im odvrati: \"Ne mrmljajte me\u0111u sobom!\n6:44 Nitko ne mo\u017ee do\u0107i k meni ako ga ne povu\u010de Otac koji me posla; i ja \u0107u ga uskrisiti u posljednji dan.\n6:45 Pisano je u Prorocima: Svi \u0107e biti u\u010denici Bo\u017eji. Tko god \u010duje od Oca i pou\u010di se, dolazi k meni.\n6:46 Ne da bi tko vidio Oca, doli onaj koji je kod Boga; on je vidio Oca.\n6:47 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tko vjeruje, ima \u017eivot vje\u010dni.\n6:48 Ja sam kruh \u017eivota.\n6:49 O\u010devi va\u0161i jedo\u0161e u pustinji manu i pomrije\u0161e.\n6:50 Ovo je kruh koji silazi s neba: da tko od njega jede, ne umre.\n6:51 Ja sam kruh \u017eivi koji je s neba si\u0161ao. Tko bude jeo od ovoga kruha, \u017eivjet \u0107e uvijeke. Kruh koji \u0107u ja dati tijelo je moje - za \u017eivot svijeta.\"\n6:52 \u017didovi se nato me\u0111u sobom prepirahu: \"Kako nam ovaj mo\u017ee dati tijelo svoje za jelo?\"\n6:53 Re\u010de im stoga Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: ako ne jedete tijela Sina \u010covje\u010djega i ne pijete krvi njegove, nemate \u017eivota u sebi!\n6:54 Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima \u017eivot vje\u010dni; i ja \u0107u ga uskrisiti u posljednji dan.\n6:55 Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja pi\u0107e istinsko.\n6:56 Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu.\n6:57 Kao \u0161to je mene poslao \u017eivi Otac i ja \u017eivim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje \u017eivjet \u0107e po meni.\n6:58 Ovo je kruh koji je s neba si\u0161ao, ne kao onaj koji jedo\u0161e o\u010devi i pomrije\u0161e. Tko jede ovaj kruh, \u017eivjet \u0107e uvijeke.\"\n6:59 To re\u010de Isus nau\u010davaju\u0107i u sinagogi u Kafarnaumu.\n6:60 Mnogi od njegovih u\u010denika \u010duv\u0161i to reko\u0161e: \"Tvrda je to besjeda! Tko je mo\u017ee slu\u0161ati?\"\n6:61 A Isus znaju\u0107i sam od sebe da njegovi u\u010denici zbog toga mrmljaju, re\u010de im: \"Zar vas to sabla\u017enjava?\n6:62 A \u0161to ako vidite Sina \u010covje\u010djega kako uzlazi onamo gdje je prije bio?\"\n6:63 \"Duh je onaj koji o\u017eivljuje, tijelo ne koristi ni\u0161ta. Rije\u010di koje sam vam govorio duh su i \u017eivot su.\"\n6:64 \"A ipak, ima ih me\u0111u vama koji ne vjeruju.\" Jer znao je Isus od po\u010detka koji su oni \u0161to ne vjeruju i tko je onaj koji \u0107e ga izdati.\n6:65 I doda: \"Zato sam vam i rekao da nitko ne mo\u017ee do\u0107i k meni ako mu nije dano od Oca.\"\n6:66 Otada mnogi u\u010denici odstupi\u0161e, vi\u0161e nisu i\u0161li s njime.\n6:67 Re\u010de stoga Isus dvanaestorici: \"Da mo\u017eda i vi ne kanite oti\u0107i?\"\n6:68 Odgovori mu \u0160imun Petar: \"Gospodine, kome da idemo? Ti ima\u0161 rije\u010di \u017eivota vje\u010dnoga!\n6:69 I mi vjerujemo i znamo: ti si Svetac Bo\u017eji.\"\n6:70 Odgovori im Isus: \"Nisam li ja vas dvanaestoricu izabrao? A ipak, jedan je od vas \u0111avao.\"\n6:71 Govora\u0161e to o Judi, sinu \u0160imuna I\u0161kariotskoga, jednom od dvanaestorice, jer on ga je imao izdati.\n7:1 Nakon toga Isus je obilazio po Galileji; nije htio u Judeju jer su \u017didovi tra\u017eili da ga ubiju.\n7:2 Bija\u0161e blizu \u017eidovski Blagdan sjenica.\n7:3 Reko\u0161e mu stoga njegova bra\u0107a: \"Oti\u0111i odavle i po\u0111i u Judeju da i tvoji u\u010denici vide djela \u0161to \u010dini\u0161.\n7:4 Ta tko \u017eeli biti javno poznat, ne \u010dini ni\u0161ta u tajnosti. Ako ve\u0107 \u010dini\u0161 sve to, o\u010dituj se svijetu.\"\n7:5 Jer ni bra\u0107a njegova nisu vjerovala u njega.\n7:6 Re\u010de im nato Isus: \"Moje vrijeme jo\u0161 nije do\u0161lo, a za vas je vrijeme svagda pogodno.\n7:7 Vas svijet ne mo\u017ee mrziti, ali mene mrzi jer ja svjedo\u010dim protiv njega: da su mu djela opaka.\n7:8 Vi samo uzi\u0111ite na blagdan. Ja jo\u0161 ne uzlazim na ovaj blagdan jer moje se vrijeme jo\u0161 nije ispunilo.\"\n7:9 To im re\u010de i ostade u Galileji.\n7:10 Ali po\u0161to njegova bra\u0107a uzi\u0111o\u0161e na blagdan, uzi\u0111e i on, ne javno, nego potajno.\n7:11 A \u017didovi su ga tra\u017eili o blagdanu pitaju\u0107i : \"Gdje je onaj?\"\n7:12 I me\u0111u mno\u0161tvom o njemu se mnogo \u0161aptalo. Jedni govorahu: \"Dobar je!\" Drugi pak: \"Ne, nego zavodi narod.\"\n7:13 Ipak nitko nije otvoreno govorio o njemu zbog straha od \u017didova.\n7:14 Usred blagdana uzi\u0111e Isus u Hram i stade nau\u010davati.\n7:15 \u017didovi se u \u010dudu pitahu: \"Kako ovaj znade Pisma, a nije u\u010dio?\"\n7:16 Nato im Isus odvrati: \"Moj nauk nije moj, nego onoga koji me posla.\n7:17 Ako tko ho\u0107e vr\u0161iti volju njegovu, prepoznat \u0107e da li je taj nauk od Boga ili ja sam od sebe govorim.\n7:18 Tko sam od sebe govori, svoju slavu tra\u017ei, a tko tra\u017ei slavu onoga koji ga posla, taj je istinit i nema u njemu nepravednosti.\n7:19 Nije li vam Mojsije dao Zakon? Pa ipak nitko od vas ne vr\u0161i Zakona.\" \"Za\u0161to tra\u017eite da me ubijete?\"\n7:20 Odgovori mno\u0161tvo: \"Zloduha ima\u0161! Tko tra\u017ei da te ubije?\"\n7:21 Uzvrati im Isus: \"Jedno djelo u\u010dinih i svi se \u010dudite.\n7:22 Mojsije vam dade obrezanje - ne, ono i nije od Mojsija, nego od otaca - i vi u subotu obrezujete \u010dovjeka.\n7:23 Ako \u010dovjek mo\u017ee primiti obrezanje u subotu da se ne prekr\u0161i Mojsijev zakon, za\u0161to se ljutite na mene \u0161to sam svega \u010dovjeka ozdravio u subotu?\n7:24 Ne sudite po vanj\u0161tini, nego sudite sudom pravednim!\"\n7:25 Reko\u0161e tada neki Jeruzalemci: \"Nije li to onaj koga tra\u017ee da ga ubiju?\n7:26 A evo, posve otvoreno govori i ni\u0161ta mu ne ka\u017eu. Da nisu mo\u017eda i glavari doista upoznali da je on Krist?\n7:27 Ali za njega znamo odakle je, a kad Krist do\u0111e, nitko ne\u0107e znati odakle je!\"\n7:28 Nato Isus, koji je u\u010dio u Hramu, povika: \"Da! Poznajete me i znate odakle sam! A ipak ja nisam do\u0161ao sam od sebe: postoji jedan istiniti koji me posla. Njega vi ne znate.\n7:29 Ja ga znadem jer sam od njega i on me poslao.\"\n7:30 \u017didovi su otad vrebali da ga uhvate. Ipak nitko ne stavi na nj ruke jer jo\u0161 nije bio do\u0161ao njegov \u010das.\n7:31 A mnogi iz mno\u0161tva povjerova\u0161e u nj te govorahu: \"Zar \u0107e Krist, kada do\u0111e, \u010diniti vi\u0161e znamenja nego \u0161to ih ovaj u\u010dini?\"\n7:32 Do\u010duli farizeji da se to u mno\u0161tvu o njemu \u0161ap\u0107e. Stoga glavari sve\u0107eni\u010dki i farizeji posla\u0161e stra\u017eare da ga uhvate.\n7:33 Tada Isus re\u010de: \"Jo\u0161 sam malo vremena s vama i odlazim onomu koji me posla.\n7:34 Tra\u017eit \u0107ete me i ne\u0107ete me na\u0107i; gdje sam ja, vi ne mo\u017eete do\u0107i.\"\n7:35 Reko\u0161e nato \u017didovi me\u0111u sobom: \"Kamo to ovaj kani da ga mi ne\u0107emo na\u0107i? Da ne kani po\u0107i raseljenima me\u0111u Grcima i nau\u010davati Grke?\n7:36 \u0160to li zna\u010di besjeda koju re\u010de: 'Tra\u017eit \u0107ete me i ne\u0107ete me na\u0107i; gdje sam ja, vi ne mo\u017eete do\u0107i'?\"\n7:37 U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: \"Ako je tko \u017eedan, neka do\u0111e k meni! Neka pije\n7:38 koji vjeruje u mene! Kao \u0161to re\u010de Pismo: 'Rijeke \u0107e \u017eive vode pote\u0107i iz njegove utrobe!'\"\n7:39 To re\u010de o Duhu kojega su imali primiti oni \u0161to vjeruju u njega. Tada doista ne bija\u0161e jo\u0161 do\u0161ao Duh jer Isus nije bio proslavljen.\n7:40 Kad su neki iz naroda \u010duli te rije\u010di, govorahu: \"Ovo je uistinu Prorok.\"\n7:41 Drugi govorahu: \"Ovo je Krist.\" A bilo ih je i koji su pitali: \"Pa zar Krist dolazi iz Galileje?\n7:42 Ne ka\u017ee li Pismo da Krist dolazi iz potomstva Davidova, i to iz Betlehema, mjesta gdje bija\u0161e David?\"\n7:43 Tako je u narodu nastala podvojenost zbog njega.\n7:44 Neki ga \u010dak htjedo\u0161e uhvatiti, ali nitko ne stavi na nj ruke.\n7:45 Do\u0111o\u0161e dakle stra\u017eari glavarima sve\u0107eni\u010dkim i farizejima, a ovi im reko\u0161e: \"Za\u0161to ga ne dovedoste?\"\n7:46 Stra\u017eari odgovore: \"Nikada nitko nije ovako govorio.\"\n7:47 Nato \u0107e im farizeji: \"Zar ste se i vi dali zavesti?\n7:48 Je li itko od glavara ili farizeja povjerovao u njega?\n7:49 Ali ta svjetina koja ne pozna Zakona - to je prokleto!\"\n7:50 Ka\u017ee im Nikodem - onaj koji ono prije do\u0111e k Isusu, a bija\u0161e jedan od njih:\n7:51 \"Zar na\u0161 Zakon sudi \u010dovjeku ako ga prije ne saslu\u0161a i ne dozna \u0161to \u010dini?\"\n7:52 Odgovori\u0161e mu: \"Da nisi i ti iz Galileje? Istra\u017ei pa \u0107e\u0161 vidjeti da iz Galileje ne ustaje prorok.\"\n7:53 I oti\u0111o\u0161e svaki svojoj ku\u0107i.\n8:1 A Isus se uputi na Maslinsku goru.\n8:2 U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade pou\u010davati.\n8:3 Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku \u017eenu zate\u010denu u preljubu. Postave je u sredinu\n8:4 i ka\u017eu mu: \"U\u010ditelju! Ova je \u017eena zate\u010dena u samom preljubu.\n8:5 U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. \u0160to ti na to ka\u017ee\u0161?\"\n8:6 To govorahu samo da ga isku\u0161aju pa da ga mogu optu\u017eiti. Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu.\n8:7 A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i re\u010de im: \"Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen.\"\n8:8 I ponovno se sagnuv\u0161i, nastavi pisati po zemlji.\n8:9 A kad oni to \u010du\u0161e, stado\u0161e odlaziti jedan za drugim, po\u010dev\u0161i od starijih. Osta Isus sam - i \u017eena koja staja\u0161e u sredini.\n8:10 Isus se uspravi i re\u010de joj: \"\u017deno, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?\"\n8:11 Ona re\u010de: \"Nitko, Gospodine.\" Re\u010de joj Isus: \"Ni ja te ne osu\u0111ujem. Idi i odsada vi\u0161e nemoj grije\u0161iti.\"\n8:12 Isus im zatim ponovno progovori: \"Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, ne\u0107e hoditi u tami, nego \u0107e imati svjetlost \u017eivota.\"\n8:13 Farizeji mu nato reko\u0161e: \"Ti svjedo\u010di\u0161 sam za sebe: svjedo\u010danstvo tvoje nije istinito!\"\n8:14 Odgovori im Isus: \"Ako ja i svjedo\u010dim sam za sebe, svjedo\u010danstvo je moje istinito jer znam odakle do\u0111oh i kamo idem. A vi ne znate ni odakle dolazim ni kamo idem.\n8:15 Vi sudite po tijelu; ja ne sudim nikoga;\n8:16 no ako i sudim, sud je moj istinit jer nisam sam, nego - ja i onaj koji me posla, Otac.\n8:17 Ta i u va\u0161em zakonu pi\u0161e da je svjedo\u010danstvo dvojice istinito.\n8:18 Ja svjedo\u010dim za sebe, a svjedo\u010di za mene i onaj koji me posla, Otac.\"\n8:19 Nato ga upitaju: \"Gdje je tvoj Otac?\" Odgovori Isus: \"Niti mene poznajete niti Oca mojega. Kad biste poznavali mene, i Oca biste moga poznavali.\"\n8:20 Te rije\u010di rekao je Isus u riznici dok je nau\u010davao u Hramu. I nitko ga ne uhvati jer jo\u0161 ne bija\u0161e do\u0161ao njegov \u010das.\n8:21 Re\u010de im ponovno Isus: \"Ja odlazim, a vi \u0107ete me tra\u017eiti i u svojem \u0107ete grijehu umrijeti. Kamo ja odlazim, vi ne mo\u017eete do\u0107i.\"\n8:22 \u017didovi se nato stanu pitati: \"Da se mo\u017eda ne kani ubiti kad govori: 'Kamo ja odlazim, vi ne mo\u017eete do\u0107i'?\"\n8:23 A Isus nastavi: \"Vi ste odozdol, ja sam odozgor. Vi ste od ovoga svijeta, a ja nisam od ovoga svijeta.\n8:24 Stoga vam i rekoh: 'Umrijet \u0107ete u grijesima svojim.' Uistinu, ako ne povjerujete da Ja jesam, umrijet \u0107ete u grijesima svojim.\"\n8:25 Nato mu oni reko\u0161e: \"A tko si ti?\" Odvrati Isus:\n8:26 \"Ta \u0161to da vam s po\u010detka opet zborim? Mnogo toga imam o vama zboriti i suditi; no onaj koji me posla istinit je, i \u0161to sam \u010duo od njega, to ja zborim svijetu.\"\n8:27 Ne shvati\u0161e da im govori o Ocu.\n8:28 Isus im nato re\u010de: \"Kad uzdignete Sina \u010covje\u010djega, tada \u0107ete upoznati da Ja jesam i da sam od sebe ne \u010dinim ni\u0161ta, nego da onako zborim kako me nau\u010dio Otac.\n8:29 Onaj koji me posla sa mnom je i ne ostavi me sama jer ja uvijek \u010dinim \u0161to je njemu milo.\"\n8:30 Na te njegove rije\u010di mnogi povjerova\u0161e u njega.\n8:31 Tada Isus progovori \u017didovima koji mu povjerova\u0161e: \"Ako ostanete u mojoj rije\u010di, uistinu, moji ste u\u010denici;\n8:32 upoznat \u0107ete istinu i istina \u0107e vas osloboditi.\"\n8:33 Odgovore mu: \"Potomstvo smo Abrahamovo i nikome nikada nismo robovali. Kako to ti govori\u0161: 'Postat \u0107ete slobodni?'\"\n8:34 Odgovori im Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tko god \u010dini grijeh, rob je grijeha.\n8:35 Rob ne ostaje u ku\u0107i zauvijek, a sin ostaje zauvijek.\n8:36 Ako vas dakle Sin oslobodi, zbilja \u0107ete biti slobodni.\n8:37 Znam: potomstvo ste Abrahamovo, a ipak tra\u017eite da me ubijete jer moja rije\u010d nema mjesta u vama.\n8:38 Ja govorim \u0161to vidjeh kod Oca, a vi \u010dinite \u0161to \u010duste od svog oca.\"\n8:39 Odgovori\u0161e mu: \"Na\u0161 je otac Abraham\". Ka\u017ee im Isus: \"Da ste djeca Abrahamova, djela biste Abrahamova \u010dinili.\n8:40 A eto, tra\u017eite da ubijete mene, mene koji sam vam govorio istinu \u0161to sam je od Boga \u010duo. Takvo \u0161to Abraham nije u\u010dinio!\n8:41 Vi \u010dinite djela oca svojega.\" Reko\u0161e mu: \"Mi se nismo rodili iz preljuba, jedan nam je Otac - Bog.\"\n8:42 Re\u010de im Isus: \"Kad bi Bog bio va\u0161 Otac, ljubili biste mene jer sam ja od Boga izi\u0161ao i do\u0161ao; nisam sam od sebe do\u0161ao, nego on me posla.\n8:43 Za\u0161to moje besjede ne razumijete? Zato \u0161to niste kadri slu\u0161ati moju rije\u010d.\n8:44 Vama je otac \u0111avao i ho\u0107e vam se vr\u0161iti prohtjeve oca svoga. On bija\u0161e \u010dovjekoubojica od po\u010detka i ne staja\u0161e u istini jer nema istine u njemu: kad govori la\u017e, od svojega govori jer je la\u017eac i otac la\u017ei.\n8:45 A meni, jer istinu govorim, meni ne vjerujete.\n8:46 Tko \u0107e mi od vas dokazati grijeh? Ako istinu govorim, za\u0161to mi ne vjerujete?\n8:47 Tko je od Boga, rije\u010di Bo\u017eje slu\u0161a; vi zato ne slu\u0161ate jer niste od Boga.\"\n8:48 Odgovori\u0161e mu \u017didovi: \"Ne ka\u017eemo li pravo da si ti Samarijanac i da ima\u0161 zloduha?\"\n8:49 Odgovori Isus: \"Ja nemam zloduha, nego \u010dastim svoga Oca, a vi me obe\u0161\u010da\u0161\u0107ujete.\n8:50 No ja ne tra\u017eim svoje slave; ima tko tra\u017ei i sudi.\n8:51 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: ako tko o\u010duva moju rije\u010d, ne\u0107e vidjeti smrti dovijeka.\"\n8:52 Reko\u0161e mu \u017didovi: \"Sada vidimo da ima\u0161 zloduha. Abraham umrije, tako i proroci, a ti ka\u017ee\u0161: 'Ako tko \u010duva moju rije\u010d, ne\u0107e okusiti smrti dovijeka.'\n8:53 Zar si ti ve\u0107i od oca na\u0161ega Abrahama, koji je umro? Pa i proroci pomrije\u0161e. Kime se to pravi\u0161?\"\n8:54 Odgovori Isus: \"Ako ja sam sebe slavim, slava moja nije ni\u0161ta. Ima koji me slavi - Otac moj, a vi velite da je on va\u0161 Bog,\n8:55 no ne poznajete ga, a ja ga znam. Ako vam reknem da ga ne znam, bit \u0107u la\u017eac jednak vama. No znam ga i rije\u010d njegovu \u010duvam.\n8:56 Abraham, otac va\u0161, usklikta \u0161to \u0107e vidjeti moj Dan. I vidje i obradova se.\"\n8:57 Reko\u0161e mu nato \u017didovi: \"Ni pedeset ti jo\u0161 godina nije, a vidio si Abrahama?\"\n8:58 Re\u010de im Isus: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: prije negoli Abraham posta, Ja jesam!\"\n8:59 Nato pograbi\u0161e kamenje da bace na nj. No Isus se sakri te izi\u0111e iz Hrama.\n9:1 Prolaze\u0107i ugleda \u010dovjeka slijepa od ro\u0111enja.\n9:2 Zapita\u0161e ga njegovi u\u010denici: \"U\u010ditelju, tko li sagrije\u0161i, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?\"\n9:3 Odgovori Isus: \"Niti sagrije\u0161i on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu o\u010dituju djela Bo\u017eja.\"\n9:4 \"Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi no\u0107, kad nitko ne mo\u017ee raditi.\n9:5 Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.\"\n9:6 To rekav\u0161i, pljune na zemlju i od pljuva\u010dke na\u010dini kal pa mu kalom premaza o\u010di.\n9:7 I re\u010de mu: \"Idi, operi se u kupali\u0161tu Siloamu!\" - \u0161to zna\u010di \"Poslanik.\" Onaj ode, umije se pa se vrati gledaju\u0107i.\n9:8 Susjedi i oni koji su ga prije vi\u0111ali kao prosjaka govorili su: \"Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?\"\n9:9 Jedni su govorili: \"On je.\" Drugi opet: \"Nije, nego mu je sli\u010dan.\" On je sam tvrdio: \"Da, ja sam!\"\n9:10 Nato ga upita\u0161e: \"Kako su ti se otvorile o\u010di?\"\n9:11 On odgovori: \"\u010covjek koji se zove Isus na\u010dini kal, premaza mi o\u010di i re\u010de mi: 'Idi u Siloam i operi se.' Odoh dakle, oprah se i progledah.\"\n9:12 Reko\u0161e mu: \"Gdje je on?\" Odgovori: \"Ne znam.\"\n9:13 Tada odvedo\u0161e toga biv\u0161eg slijepca farizejima.\n9:14 A toga dana kad Isus na\u010dini kal i otvori njegove o\u010di, bija\u0161e subota.\n9:15 Farizeji ga po\u010de\u0161e iznova ispitivati kako je progledao. On im re\u010de: \"Stavio mi kal na o\u010di i ja se oprah - i evo vidim.\"\n9:16 Nato neki izme\u0111u farizeja reko\u0161e: \"Nije taj \u010dovjek od Boga: ne pazi na subotu.\" Drugi su pak govorili: \"A kako bi jedan gre\u0161nik mogao \u010diniti takva znamenja?\" I nastade me\u0111u njima podvojenost.\n9:17 Zatim ponovno upitaju slijepca: \"A \u0161to ti ka\u017ee\u0161 o njemu? Otvorio ti je o\u010di!\" On odgovori: \"Prorok je!\"\n9:18 \u017didovi ipak ne vjerovahu da on bija\u0161e slijep i da je progledao dok ne dozva\u0161e roditelje toga koji je progledao\n9:19 i upita\u0161e ih: \"Je li ovo va\u0161 sin za kojega tvrdite da se slijep rodio? Kako sada vidi?\"\n9:20 Njegovi roditelji odvrate: \"Znamo da je ovo na\u0161 sin i da se slijep rodio.\n9:21 A kako sada vidi, to mi ne znamo; i tko mu je otvorio o\u010di, ne znamo. Njega pitajte! Punoljetan je: neka sam o sebi govori!\"\n9:22 Reko\u0161e tako njegovi roditelji jer su se bojali \u017didova. \u017didovi se doista ve\u0107 bijahu dogovorili da se iz sinagoge ima izop\u0107iti svaki koji njega prizna Kristom.\n9:23 Zbog toga reko\u0161e njegovi roditelji: \"Punoljetan je, njega pitajte!\"\n9:24 Pozva\u0161e stoga po drugi put \u010dovjeka koji bija\u0161e slijep i reko\u0161e mu: \"Podaj slavu Bogu! Mi znamo da je taj \u010dovjek gre\u0161nik!\"\n9:25 Nato im on odgovori: \"Je li gre\u0161nik, ja ne znam. Jedno znam: slijep sam bio, a sada vidim.\"\n9:26 Reko\u0161e mu opet: \"\u0160to ti u\u010dini? Kako ti otvori o\u010di?\"\n9:27 Odgovori im: \"Ve\u0107 vam rekoh i ne poslu\u0161aste me. \u0160to opet ho\u0107ete \u010duti? Da ne kanite i vi postati njegovim u\u010denicima?\"\n9:28 Nato ga oni izgrdi\u0161e i reko\u0161e: \"Ti si njegov u\u010denik, a mi smo u\u010denici Mojsijevi.\n9:29 Mi znamo da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo ni odakle je.\"\n9:30 Odgovori im \u010dovjek: \"Pa to i jest \u010dudnovato da vi ne znate odakle je, a meni je otvorio o\u010di.\n9:31 Znamo da Bog gre\u0161nike ne usli\u0161ava; nego je li tko bogobojazan i vr\u0161i li njegovu volju, toga usli\u0161ava.\n9:32 Odvijeka se nije \u010dulo da bi tko otvorio o\u010di slijepcu od ro\u0111enja.\n9:33 Kad ovaj ne bi bio od Boga, ne bi mogao \u010diniti ni\u0161ta\".\n9:34 Odgovore mu: \"Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da u\u010di\u0161?\" i izbaci\u0161e ga.\n9:35 Do\u010duo Isus da su onoga izbacili pa ga na\u0111e i re\u010de mu: \"Ti vjeruje\u0161 u Sina \u010covje\u010djega?\"\n9:36 On odgovori: \"A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?\"\n9:37 Re\u010de mu Isus: \"Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!\"\n9:38 A on re\u010de: \"Vjerujem, Gospodine!\" I baci se ni\u010dice preda nj.\n9:39 Tada Isus re\u010de: \"Radi suda do\u0111oh na ovaj svijet: da progledaju koji ne vide, a koji vide, da oslijepe!\"\n9:40 \u010culi to neki od farizeja koji su bili s njime pa ga upitaju: \"Zar smo i mi slijepi?\"\n9:41 Isus im odgovori: \"Da ste slijepi, ne biste imali grijeha. No vi govorite: 'Vidimo' pa grijeh va\u0161 ostaje.\"\n10:1 \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tko god u ov\u010dinjak ne ulazi na vrata, nego negdje drugdje preska\u010de, kradljivac je i razbojnik.\n10:2 A tko na vrata ulazi, pastir je ovaca.\n10:3 Tome vratar otvara i ovce slu\u0161aju njegov glas. On ovce svoje zove imenom pa ih izvodi.\n10:4 A kad sve svoje izvede, pred njima ide i ovce idu za njim jer poznaju njegov glas.\n10:5 Za tu\u0111incem, dakako, ne idu, ve\u0107 bje\u017ee od njega jer tu\u0111in\u010deva glasa ne poznaju.\"\n10:6 Isus im kaza tu poredbu, ali oni ne razumje\u0161e \u0161to im htjede time kazati.\n10:7 Stoga im Isus ponovno re\u010de: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: ja sam vrata ovcama.\n10:8 Svi koji do\u0111o\u0161e prije mene, kradljivci su i razbojnici; ali ih ovce ne poslu\u0161a\u0161e.\n10:9 Ja sam vrata. Kroza me tko u\u0111e, spasit \u0107e se: i ulazit \u0107e i izlaziti i pa\u0161u nalaziti.\n10:10 Kradljivac dolazi samo da ukrade, zakolje i pogubi. Ja do\u0111oh da \u017eivot imaju, u izobilju da ga imaju.\"\n10:11 \"Ja sam pastir dobri. Pastir dobri \u017eivot svoj pola\u017ee za ovce.\n10:12 Najamnik - koji nije pastir i nije vlasnik ovaca - kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bje\u017ei, a vuk ih grabi i razgoni:\n10:13 najamnik je i nije mu do ovaca.\n10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje,\n10:15 kao \u0161to mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i \u017eivot svoj pola\u017eem za ovce.\n10:16 Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ov\u010dinjaka. I njih treba da dovedem i glas \u0107e moj \u010duti i bit \u0107e jedno stado, jedan pastir.\n10:17 Zbog toga me i ljubi Otac \u0161to pola\u017eem \u017eivot svoj da ga opet uzmem.\n10:18 Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe pola\u017eem. Vlast imam polo\u017eiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.\"\n10:19 Me\u0111u \u017didovima ponovno nasta podvojenost zbog tih rije\u010di.\n10:20 Mnogi su od njih govorili: \"Zloduha ima pa mahnita! \u0160to ga slu\u0161ate?\"\n10:21 Drugi su govorili: \"Nisu to rije\u010di opsjednuta. Zar zloduh mo\u017ee slijepima o\u010di otvoriti?\"\n10:22 Svetkovao se tada u Jeruzalemu Blagdan posve\u0107enja. Bila je zima.\n10:23 Isus je obilazio Hramom po trijemu Salomonovu.\n10:24 Okru\u017eili ga \u017didovi i govorili mu: \"Dokle \u0107e\u0161 nam du\u0161u dr\u017eati u neizvjesnosti? Ako si ti Krist, reci nam otvoreno!\"\n10:25 Isus im odgovori: \"Rekoh vam pa ne vjerujete. Djela \u0161to ih ja \u010dinim u ime Oca svoga - ona svjedo\u010de za mene.\n10:26 Ali vi ne vjerujete jer niste od mojih ovaca.\n10:27 Ovce moje slu\u0161aju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom.\n10:28 Ja im dajem \u017eivot vje\u010dni te ne\u0107e propasti nikada i nitko ih ne\u0107e ugrabiti iz moje ruke.\n10:29 Otac moj, koji mi ih dade, ve\u0107i je od svih i nitko ih ne mo\u017ee ugrabiti iz ruke O\u010deve.\n10:30 Ja i Otac jedno smo.\"\n10:31 \u017didovi ponovno pograbi\u0161e kamenje da ga kamenuju.\n10:32 Isus im odgovori: \"Mnoga vam dobra djela O\u010deva pokazah. Za koje me od tih djela kamenujete?\"\n10:33 Odgovori\u0161e mu \u017didovi: \"Zbog dobra te djela ne kamenujemo, nego zbog hule: \u0161to ti - \u010dovjek - sebe Bogom pravi\u0161.\"\n10:34 Odgovori im Isus: \"Nije li pisano u va\u0161em Zakonu: Ja rekoh: bogovi ste!\n10:35 Ako bogovima nazva one kojima je rije\u010d Bo\u017eja upravljena - a Pismo se ne mo\u017ee dokinuti -\n10:36 kako onda vi onome kog Otac posveti i posla na svijet mo\u017eete re\u0107i: 'Huli\u0161!' - zbog toga \u0161to rekoh: 'Sin sam Bo\u017eji!'\n10:37 Ako ne \u010dinim djela Oca svoga, nemojte mi vjerovati.\n10:38 Ali ako \u010dinim, sve ako meni i ne vjerujete, djelima vjerujte pa uvidite i upoznajte da je Otac u meni i ja u Ocu.\"\n10:39 Nato ga ponovno nastojahu uhvatiti, ali im on izmaknu iz ruku.\n10:40 I ode ponovno na onu stranu Jordana - na mjesto gdje je prije Ivan krstio. I osta ondje.\n10:41 A mnogi do\u0111o\u0161e k njemu i reko\u0161e mu: \"Ivan dodu\u0161e ne u\u010dini nijednog znamenja, ali se sve obistinilo \u0161to je rekao o ovome.\"\n10:42 Mnogi ondje povjerova\u0161e u njega.\n11:1 Bija\u0161e neki bolesnik, Lazar iz Betanije, iz sela Marije i sestre joj Marte.\n11:2 Marija bija\u0161e ono pomazala Gospodina poma\u0161\u0107u i otrla mu noge svojom kosom. Njezin dakle brat Lazar bija\u0161e bolestan.\n11:3 Sestre stoga poru\u010di\u0161e Isusu: \"Gospodine, evo onaj koga ljubi\u0161, bolestan je.\"\n11:4 \u010cuv\u0161i to, Isus re\u010de: \"Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Bo\u017eju, da se po njoj proslavi Sin Bo\u017eji.\"\n11:5 A Isus ljublja\u0161e Martu i njezinu sestru i Lazara.\n11:6 Ipak, kad je \u010duo za njegovu bolest, ostade jo\u0161 dva dana u onome mjestu gdje se nalazio.\n11:7 Istom nakon toga re\u010de u\u010denicima: \"Po\u0111imo opet u Judeju!\"\n11:8 Ka\u017eu mu u\u010denici: \"U\u010ditelju, \u017didovi su sad tra\u017eili da te kamenuju, pa da opet ide\u0161 onamo?\"\n11:9 Odgovori Isus: \"Nema li dan dvanaest sati? Hodi li tko danju, ne spoti\u010de se jer vidi svjetlost ovoga svijeta.\n11:10 Hodi li tko no\u0107u, spoti\u010de se jer nema svjetlosti u njemu.\"\n11:11 To re\u010de, a onda im dometnu: \"Lazar, prijatelj na\u0161, spava, no idem probuditi ga.\"\n11:12 Reko\u0161e mu nato u\u010denici: \"Gospodine, ako spava, ozdravit \u0107e.\"\n11:13 No Isus to re\u010de o njegovoj smrti, a oni pomisli\u0161e da govori o spavanju, o snu.\n11:14 Tada im Isus re\u010de posve otvoreno: \"Lazar je umro.\n11:15 Ja se radujem \u0161to ne bijah ondje, i to poradi vas - da uzvjerujete. Nego po\u0111imo k njemu!\"\n11:16 Nato Toma zvani Blizanac re\u010de suu\u010denicima: \"Hajdemo i mi da umremo s njime!\"\n11:17 Kad je dakle Isus stigao, na\u0111e da je onaj ve\u0107 \u010detiri dana u grobu.\n11:18 Betanija bija\u0161e blizu Jeruzalema otprilike petnaest stadija.\n11:19 A mnogo \u017didova bija\u0161e do\u0161lo tje\u0161iti Martu i Mariju zbog brata njihova.\n11:20 Kad Marta do\u010du da Isus dolazi, po\u0111e mu u susret dok je Marija ostala u ku\u0107i.\n11:21 Marta re\u010de Isusu: \"Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro.\n11:22 Ali i sada znam: \u0161to god zai\u0161te\u0161 od Boga, dat \u0107e ti.\"\n11:23 Kaza joj Isus: \"Uskrsnut \u0107e brat tvoj!\"\n11:24 A Marta mu odgovori: \"Znam da \u0107e uskrsnuti o uskrsnu\u0107u, u posljednji dan.\"\n11:25 Re\u010de joj Isus: \"Ja sam uskrsnu\u0107e i \u017eivot: tko u mene vjeruje, ako i umre, \u017eivjet \u0107e.\n11:26 I tko god \u017eivi i vjeruje u mene, ne\u0107e umrijeti nikada. Vjeruje\u0161 li ovo?\"\n11:27 Odgovori mu: \"Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Bo\u017eji, Onaj koji dolazi na svijet!\"\n11:28 Rekav\u0161i to ode, zovnu svoju sestru Mariju i re\u010de joj kri\u0161om: \"U\u010ditelj je ovdje i zove te.\"\n11:29 A ona, \u010dim do\u010du, brzo ustane i po\u0111e k njemu.\n11:30 Isus jo\u0161 ne bija\u0161e u\u0161ao u selo, nego je dotada bio na mjestu gdje ga je Marta susrela.\n11:31 Kad \u017didovi, koji su s Marijom bili u ku\u0107i i tje\u0161ili je, vidje\u0161e kako je brzo ustala i izi\u0161la, po\u0111o\u0161e za njom; mi\u0161ljahu da ide na grob plakati.\n11:32 A kad Marija do\u0111e onamo gdje bija\u0161e Isus i kad ga ugleda, baci mu se k nogama govore\u0107i: \"Gospodine, da si bio ovjde, brat moj ne bi umro.\"\n11:33 Kad Isus vidje kako pla\u010de ona i \u017didovi koji je doprati\u0161e, potresen u duhu i uzbu\u0111en\n11:34 upita: \"Kamo ste ga polo\u017eili?\" Odgovori\u0161e mu: \"Gospodine, do\u0111i i pogledaj!\"\n11:35 I zaplaka Isus.\n11:36 Nato su \u017didovi govorili: \"Gle, kako ga je ljubio!\"\n11:37 A neki izme\u0111u njih reko\u0161e: \"Zar on, koji je slijepcu otvorio o\u010di, nije mogao u\u010diniti da ovaj ne umre?\"\n11:38 Isus onda, ponovno potresen, po\u0111e grobu. Bila je to pe\u0107ina, a na nju navaljen kamen.\n11:39 Isus zapovjedi: \"Odvalite kamen!\" Ka\u017ee mu pokojnikova sestra Marta: \"Gospodine, ve\u0107 zaudara. Ta \u010detvrti je dan.\"\n11:40 Ka\u017ee joj Isus: \"Nisam li ti rekao: bude\u0161 li vjerovala, vidjet \u0107e\u0161 slavu Bo\u017eju?\"\n11:41 Odvali\u0161e dakle kamen. A Isus podi\u017ee o\u010di i re\u010de: \"O\u010de, hvala ti \u0161to si me usli\u0161ao.\n11:42 Ja sam znao da me svagda usli\u0161ava\u0161; no rekoh to zbog nazo\u010dnog mno\u0161tva: da vjeruju da si me ti poslao.\"\n11:43 Rekav\u0161i to povika iza glasa: \"Lazare, izlazi!\"\n11:44 I mrtvac izi\u0111e, noge mu i ruke bile povezane povojima, a lice omotano ru\u010dnikom. Nato Isus re\u010de: \"Odrije\u0161ite ga i pustite neka ide!\"\n11:45 Tada mnogi \u017didovi koji bijahu do\u0161li k Mariji, kad vidje\u0161e \u0161to Isus u\u010dini, povjerova\u0161e u nj.\n11:46 A neki od njih odu farizejima i pripovjede im \u0161to Isus u\u010dini.\n11:47 Stoga glavari sve\u0107eni\u010dki i farizeji sazva\u0161e Vije\u0107e. Govorili su: \"\u0160to da radimo? Ovaj \u010dovjek \u010dini mnoga znamenja.\n11:48 Ako ga pustimo tako, svi \u0107e povjerovati u nj pa \u0107e do\u0107i Rimljani i oduzeti nam ovo mjesto i narod!\"\n11:49 A jedan od njih - Kajfa, veliki sve\u0107enik one godine - re\u010de im: \"Vi ni\u0161ta ne znate.\n11:50 I ne mislite kako je za vas bolje da jedan \u010dovjek umre za narod, nego da sav narod propadne!\"\n11:51 To ne re\u010de sam od sebe, nego kao veliki sve\u0107enik one godine prorokova da Isus ima umrijeti za narod;\n11:52 ali ne samo za narod nego i zato da raspr\u0161ene sinove Bo\u017eje skupi u jedno.\n11:53 Toga dana dakle odlu\u010de da ga ubiju.\n11:54 Zbog toga se Isus vi\u0161e nije javno kretao me\u0111u \u017didovima, nego je odatle oti\u0161ao u kraj blizu pustinje, u grad koji se zove Efrajim. Tu se zadr\u017eavao s u\u010denicima.\n11:55 Bija\u0161e blizu \u017eidovska Pasha i mnogi iz toga kraja uzi\u0111o\u0161e prije Pashe u Jeruzalem da se o\u010diste.\n11:56 Iskahu dakle Isusa te se stoje\u0107i u Hramu zapitkivahu: \"\u0160to vam se \u010dini? Zar on ne kani do\u0107i na Blagdan?\"\n11:57 A glavari sve\u0107eni\u010dki i farizeji izdado\u0161e naredbu: ako tko sazna gdje je, neka dojavi da ga uhvate.\n12:1 \u0160est dana prije Pashe do\u0111e Isus u Betaniju gdje bija\u0161e Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih.\n12:2 Ondje mu priredi\u0161e ve\u010deru. Marta poslu\u017eiva\u0161e, a Lazar bija\u0161e jedan od njegovih sustolnika.\n12:3 Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove pomasti, poma\u017ee Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se ku\u0107a napuni mirisom pomasti.\n12:4 Nato re\u010de Juda I\u0161kariotski, jedan od njegovih u\u010denika, onaj koji ga je imao izdati:\n12:5 \"Za\u0161to se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?\"\n12:6 To ne re\u010de zbog toga \u0161to mu bija\u0161e stalo do siromaha, nego \u0161to bija\u0161e kradljivac: kako je imao kesu, kradom je uzimao \u0161to se u nju stavljalo.\n12:7 Nato Isus odvrati: \"Pusti je! Neka to izvr\u0161i za dan mog ukopa!\n12:8 Jer siromahe imate uvijek uza se, a mene nemate uvijek.\"\n12:9 Silno mno\u0161tvo \u017didova dozna da je Isus ondje pa se okupi, ne samo zbog Isusa, ve\u0107 i zato da vide Lazara kojega on bija\u0161e uskrisio od mrtvih.\n12:10 A glavari sve\u0107eni\u010dki odlu\u010di\u0161e i Lazara ubiti\n12:11 jer su zbog njega mnogi \u017didovi odlazili i vjerovali u Isusa.\n12:12 Kad je sutradan silan svijet koji do\u0111e na Blagdan \u010duo da Isus dolazi u Jeruzalem,\n12:13 uze palmove gran\u010dice i izi\u0111e mu u susret. Vikahu: \"Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov.\"\n12:14 A Isus na\u0111e magar\u010di\u0107a i sjede na nj kao \u0161to je pisano:\n12:15 Ne boj se, k\u0107eri Sionska! Evo, kralj tvoj dolazi ja\u0161u\u0107 na mladetu magari\u010dinu!\n12:16 To u\u010denici njegovi isprva ne razumje\u0161e. Ali po\u0161to je Isus bio proslavljen, prisjeti\u0161e se da je to bilo o njemu napisano i da mu ba\u0161 to u\u010dini\u0161e.\n12:17 Mno\u0161tvo koje bija\u0161e s njime kad Lazara pozva iz groba i uskrisi od mrtvih pronosilo je svjedo\u010danstvo o tome.\n12:18 Stoga mu je i izi\u0161ao u susret silan svijet: pro\u010dulo se da je on u\u010dinio to znamenje.\n12:19 Farizeji nato reko\u0161e me\u0111u sobom: \"Vidite da ni\u0161ta ne posti\u017eete. Eno, svijet ode za njim!\"\n12:20 A me\u0111u onima koji su se do\u0161li klanjati na Blagdan bijahu i neki Grci.\n12:21 Oni pristupe Filipu iz Betsaide galilejske pa ga zamole: \"Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.\"\n12:22 Filip ode i ka\u017ee to Andriji pa Andrija i Filip odu i ka\u017eu Isusu.\n12:23 Isus im odgovori: \"Do\u0161ao je \u010das da se proslavi Sin \u010covje\u010dji.\n12:24 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: ako p\u0161eni\u010dno zrno, pav\u0161i na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod.\n12:25 Tko ljubi svoj \u017eivot, izgubit \u0107e ga. A tko mrzi svoj \u017eivot na ovome svijetu, sa\u010duvat \u0107e ga za \u017eivot vje\u010dni.\n12:26 Ako mi tko ho\u0107e slu\u017eiti, neka ide za mnom. I gdje sam ja, ondje \u0107e biti i moj slu\u017eitelj. Ako mi tko ho\u0107e slu\u017eiti, po\u010dastit \u0107e ga moj Otac.\"\n12:27 \"Du\u0161a mi je sada potresena i \u0161to da ka\u017eem? O\u010de, izbavi me iz ovoga \u010dasa? No, zato do\u0111oh u ovaj \u010das!\n12:28 O\u010de, proslavi ime svoje!\" Uto do\u0111e glas s neba: \"Proslavio sam i opet \u0107u proslaviti!\"\n12:29 Mno\u0161tvo koje je ondje stajalo i slu\u0161alo govora\u0161e: \"Zagrmjelo je!\" Drugi govorahu: \"An\u0111eo mu je zborio.\"\n12:30 Isus na to re\u010de: \"Ovaj glas nije bio poradi mene, nego poradi vas.\"\n12:31 \"Sada je sud ovomu svijetu, sada \u0107e knez ovoga svijeta biti izba\u010den.\n12:32 A ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve \u0107u privu\u0107i k sebi.\"\n12:33 To re\u010de da ozna\u010di kakvom \u0107e smr\u0107u umrijeti.\n12:34 Nato mu mno\u0161tvo odgovori: \"Mi smo iz Zakona \u010duli da Krist ostaje zauvijek. Kako onda ti govori\u0161 da Sin \u010covje\u010dji treba da bude uzdignut? Tko je taj Sin \u010covje\u010dji?\"\n12:35 Isus im nato re\u010de: \"Jo\u0161 je malo vremena svjetlost me\u0111u vama. Hodite dok imate svjetlost da vas ne obuzme tama. Tko hodi u tami, ne zna kamo ide.\n12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost da budete sinovi svjetlosti!\" To Isus dore\u010de, a onda ode i sakri se od njih.\n12:37 Iako je Isus pred njima u\u010dinio tolika znamenja, oni ne povjerova\u0161e u njega,\n12:38 da se ispuni rije\u010d koju kaza prorok Izaija: Gospodine! Tko povjerova na\u0161oj poruci? Kome li se otkri ruka Gospodnja?\n12:39 Stoga i ne mogahu vjerovati, jer Izaija dalje ka\u017ee:\n12:40 Zaslijepi im o\u010di, stvrdnu srca; da o\u010dima ne vide, srcem ne razumiju te se ne obrate pa ih ozdravim.\n12:41 Re\u010de to Izaija jer je vidio slavu njegovu te o njemu zborio.\n12:42 Ipak, mnogi su i od glavara vjerovali u njega, ali zbog farizeja nisu to priznavali: da ne budu izop\u0107eni iz sinagoge.\n12:43 Jer vi\u0161e im je bilo do slave ljudske, nego do slave Bo\u017eje.\n12:44 A Isus povika: \"Tko u mene vjeruje, ne vjeruje u mene, nego u onoga koji me posla;\n12:45 i tko vidi mene, vidi onoga koji me posla.\n12:46 Ja - Svjetlost - do\u0111oh na svijet da nijedan koji u mene vjeruje u tami ne ostane.\n12:47 I slu\u0161a li tko moje rije\u010di, a ne \u010duva ih, ja ga ne sudim. Ja nisam do\u0161ao suditi svijetu, nego svijet spasiti.\n12:48 Tko mene odbacuje i rije\u010di mojih ne prima, ima svoga suca: rije\u010d koju sam zborio - ona \u0107e mu suditi u posljednji dan.\n12:49 Jer nisam ja zborio sam od sebe, nego onaj koji me posla - Otac - on mi dade zapovijed \u0161to da ka\u017eem, \u0161to da zborim.\n12:50 I znam: zapovijed njegova jest \u017eivot vje\u010dni. \u0160to ja dakle zborim, tako zborim kako mi je rekao Otac.\"\n13:1 Bija\u0161e pred blagdan Pashe. Isus je znao da je do\u0161ao njegov \u010das da prije\u0111e s ovoga svijeta Ocu, budu\u0107i da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.\n13:2 I za ve\u010derom je \u0111avao ve\u0107 bio ubacio u srce Judi \u0160imuna I\u0161kariotskoga da ga izda.\n13:3 A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izi\u0161ao te da k Bogu ide pa\n13:4 usta od ve\u010dere, odlo\u017ei haljine, uze ubrus i opasa se.\n13:5 Nalije zatim vodu u praonik i po\u010dne u\u010denicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan.\n13:6 Do\u0111e tako do \u0160imuna Petra. A on \u0107e mu: \"Gospodine! Zar ti da meni pere\u0161 noge?\"\n13:7 Odgovori mu Isus: \"\u0160to ja \u010dinim, ti sada ne zna\u0161, ali shvatit \u0107e\u0161 poslije.\"\n13:8 Re\u010de mu Petar: \"Ne\u0107e\u0161 mi prati nogu nikada!\" Isus mu odvrati: \"Ako te ne operem, ne\u0107e\u0161 imati dijela sa mnom.\"\n13:9 Nato \u0107e mu \u0160imun Petar: \"Gospodine, onda ne samo noge, nego i ruke i glavu!\"\n13:10 Ka\u017ee mu Isus: \"Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge - i sav je \u010dist! I vi ste \u010disti, ali ne svi!\"\n13:11 Jer znao je tko \u0107e ga izdati. Stoga je i rekao: \"Niste svi \u010disti.\"\n13:12 Kad im dakle opra noge, uze svoje haljine, opet sjede i re\u010de im: \"Razumijete li \u0161to sam vam u\u010dinio?\n13:13 Vi me zovete U\u010diteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam!\n13:14 Ako dakle ja - Gospodin i U\u010ditelj - vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge.\n13:15 Primjer sam vam dao da i vi \u010dinite kao \u0161to ja vama u\u010dinih.\"\n13:16 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: nije sluga ve\u0107i od gospodara niti poslanik od onoga koji ga posla.\n13:17 Ako to znate, blago vama budete li tako i \u010dinili!\"\n13:18 \"Ne govorim o svima vama! Ja znam koje izabrah! Ali - neka se ispuni Pismo: Koji blaguje kruh moj, petu na me podi\u017ee.\"\n13:19 \"Ve\u0107 vam sada ka\u017eem, prije negoli se dogodi, da kad se dogodi vjerujete da Ja jesam.\n13:20 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: Tko primi onoga kojega ja \u0161aljem, mene prima. A tko mene primi, prima onoga koji je mene poslao.\"\n13:21 Rekav\u0161i to, potresen u duhu Isus posvjedo\u010di: \"Zaista, zaista, ka\u017eem vam: jedan \u0107e me od vas izdati!\"\n13:22 U\u010denici se zgledahu me\u0111u sobom u nedoumici o kome to govori.\n13:23 A jedan od njegovih u\u010denika - onaj kojega je Isus ljubio - bija\u0161e za stolom Isusu do krila.\n13:24 \u0160imun Petar dade mu znak i re\u010de: \"Pitaj tko je taj o kome govori.\"\n13:25 Ovaj se privine Isusu uz prsa i upita: \"Gospodine, tko je taj?\"\n13:26 Isus odgovori: \"Onaj je kome ja dadnem umo\u010den zalogaj.\"\n13:27 Tada umo\u010di zalogaj, uze ga i dade Judi \u0160imuna I\u0161kariotskoga. Nakon zalogaja u\u0111e u nj Sotona. Nato mu Isus re\u010de: \"\u0160to \u010dini\u0161, u\u010dini brzo!\"\n13:28 Nijedan od sustolnika nije razumio za\u0161to mu je to rekao.\n13:29 Budu\u0107i da je Juda imao kesu, neki su mislili da mu je Isus rekao: \"Kupi \u0161to nam treba za blagdan!\" - ili neka poda ne\u0161to siromasima.\n13:30 On dakle uzme zalogaj i odmah izi\u0111e. A bija\u0161e no\u0107.\n13:31 Po\u0161to Juda izi\u0111e, re\u010de Isus: \"Sada je proslavljen Sin \u010covje\u010dji i Bog se proslavio u njemu!\n13:32 Ako se Bog proslavio u njemu, i njega \u0107e Bog proslaviti u sebi, i uskoro \u0107e ga proslaviti!\n13:33 Dje\u010dice, jo\u0161 sam malo s vama. Tra\u017eit \u0107ete me, ali kao \u0161to rekoh \u017didovima, ka\u017eem sada i vama: kamo ja odlazim, vi ne mo\u017eete do\u0107i.\n13:34 Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao \u0161to sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge.\n13:35 Po ovom \u0107e svi znati da ste moji u\u010denici: ako budete imali ljubavi jedni za druge.\"\n13:36 Ka\u017ee mu \u0160imun Petar: \"Gospodine, kamo to odlazi\u0161?\" Isus mu odgovori: \"Kamo ja odlazim, ti zasad ne mo\u017ee\u0161 po\u0107i za mnom. No po\u0107i \u0107e\u0161 poslije.\"\n13:37 Nato \u0107e mu Petar: \"Gospodine, a za\u0161to sada ne bih mogao po\u0107i za tobom? \u017divot \u0107u svoj polo\u017eiti za tebe!\"\n13:38 Odgovori Isus: \"\u017divot \u0107e\u0161 svoj polo\u017eiti za mene? Zaista, zaista, ka\u017eem ti: Pijetao ne\u0107e zapjevati dok me triput ne zataji\u0161.\"\n14:1 \"Neka se ne uznemiruje srce va\u0161e! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!\n14:2 U domu Oca mojega ima mnogo stanova. Da nema, zar bih vam rekao: 'Idem pripraviti vam mjesto'?\n14:3 Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno \u0107u do\u0107i i uzeti vas k sebi da i vi budete gdje sam ja.\n14:4 A kamo ja odlazim, znate put.\"\n14:5 Re\u010de mu Toma: \"Gospodine, ne znamo kamo odlazi\u0161. Kako onda mo\u017eemo put znati?\"\n14:6 Odgovori mu Isus: \"Ja sam Put i Istina i \u017divot: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.\n14:7 Da ste upoznali mene, i Oca biste moga upoznali. Od sada ga i poznajete i vidjeli ste ga.\"\n14:8 Ka\u017ee mu Filip: \"Gospodine, poka\u017ei nam Oca i dosta nam je!\"\n14:9 Nato \u0107e mu Isus: \"Filipe, toliko sam vremena s vama i jo\u0161 me ne pozna\u0161?\" \"Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti onda ka\u017ee\u0161: 'Poka\u017ei nam Oca'?\n14:10 Ne vjeruje\u0161 li da sam ja u Ocu i Otac u meni? Rije\u010di koje vam govorim, od sebe ne govorim: Otac koji prebiva u meni \u010dini djela svoja.\n14:11 Vjerujte mi: ja sam u Ocu i Otac u meni. Ako ne ina\u010de, zbog samih djela vjerujte.\n14:12 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: Tko vjeruje u mene, \u010dinit \u0107e djela koja ja \u010dinim; da ve\u0107a \u0107e od njih \u010diniti jer ja odlazim Ocu.\n14:13 I \u0161to god zai\u0161tete u moje ime, u\u010dinit \u0107u, da se proslavi Otac u Sinu.\n14:14 Ako me \u0161to zai\u0161tete u moje ime, u\u010dinit \u0107u.\"\n14:15 \"Ako me ljubite, zapovijedi \u0107ete moje \u010duvati.\n14:16 I ja \u0107u moliti Oca i on \u0107e vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek:\n14:17 Duha Istine, kojega svijet ne mo\u017ee primiti jer ga ne vidi i ne poznaje. Vi ga poznajete jer kod vas ostaje i u vama je.\n14:18 Ne\u0107u vas ostaviti kao siro\u010dad; do\u0107i \u0107u k vama.\n14:19 Jo\u0161 malo i svijet me vi\u0161e ne\u0107e vidjeti, no vi \u0107ete me vidjeti jer ja \u017eivim i vi \u0107ete \u017eivjeti.\n14:20 U onaj \u0107ete dan spoznati da sam ja u Ocu svom i vi u meni i ja u vama.\n14:21 Tko ima moje zapovijedi i \u010duva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega \u0107e ljubiti Otac moj, i ja \u0107u ljubiti njega i njemu se o\u010ditovati.\"\n14:22 Ka\u017ee mu Juda, ne I\u0161kariotski: \"Gospodine, kako to da \u0107e\u0161 se o\u010ditovati nama, a ne svijetu?\"\n14:23 Odgovori mu Isus: \"Ako me tko ljubi, \u010duvat \u0107e moju rije\u010d pa \u0107e i Otac moj ljubiti njega i k njemu \u0107emo do\u0107i i kod njega se nastaniti.\n14:24 Tko mene ne ljubi, rije\u010di mojih ne \u010duva. A rije\u010d koju slu\u0161ate nije moja, nego Oca koji me posla.\n14:25 To sam vam govorio dok sam boravio s vama.\n14:26 Branitelj - Duh Sveti, koga \u0107e Otac poslati u moje ime, pou\u010davat \u0107e vas o svemu i dozivati vam u pamet sve \u0161to vam ja rekoh.\n14:27 Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao \u0161to svijet daje. Neka se ne uznemiruje va\u0161e srce i neka se ne stra\u0161i.\n14:28 \u010culi ste, rekoh vam: 'Odlazim i vra\u0107am se k vama.' Kad biste me ljubili, radovali biste se \u0161to idem Ocu jer Otac je ve\u0107i od mene.\n14:29 Kazao sam vam to sada, prije negoli se dogodi, da vjerujete kad se dogodi.\n14:30 Ne\u0107u vi\u0161e s vama mnogo govoriti jer dolazi knez svijeta. Protiv mene ne mo\u017ee on ni\u0161ta.\n14:31 Ali neka svijet upozna da ja ljubim Oca i da tako \u010dinim kako mi je zapovjedio Otac. Ustanite, po\u0111imo odavde!\"\n15:1 \"Ja sam istinski trs, a Otac moj - vinogradar.\n15:2 Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on sije\u010de, a svaku koja rod donosi \u010disti da vi\u0161e roda donese.\n15:3 Vi ste ve\u0107 o\u010di\u0161\u0107eni po rije\u010di koju sam vam zborio.\n15:4 Ostanite u meni i ja u vama. Kao \u0161to loza ne mo\u017ee donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni.\n15:5 Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne mo\u017eete u\u010diniti ni\u0161ta.\n15:6 Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore.\n15:7 Ako ostanete u meni i rije\u010di moje ako ostanu u vama, \u0161to god ho\u0107ete, i\u0161tite i bit \u0107e vam.\n15:8 Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji u\u010denici.\n15:9 Kao \u0161to je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi.\n15:10 Budete li \u010duvali moje zapovijedi, ostat \u0107ete u mojoj ljubavi; kao \u0161to sam i ja \u010duvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj.\n15:11 To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da va\u0161a radost bude potpuna.\n15:12 Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao \u0161to sam ja vas ljubio!\n15:13 Ve\u0107e ljubavi nitko nema od ove: da tko \u017eivot svoj polo\u017ei za svoje prijatelje.\n15:14 Vi ste prijatelji moji ako \u010dinite \u0161to vam zapovijedam.\n15:15 Vi\u0161e vas ne zovem slugama jer sluga ne zna \u0161to radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priop\u0107ih sve \u0161to sam \u010duo od Oca svoga.\n15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod va\u0161 da ostane te vam Otac dadne \u0161to ga god zai\u0161tete u moje ime.\n15:17 Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.\"\n15:18 \"Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije nego vas.\n15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no budu\u0107i da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi.\n15:20 Sje\u0107ajte se rije\u010di koju vam rekoh: 'Nije sluga ve\u0107i od svoga gospodara.' Ako su mene progonili, i vas \u0107e progoniti; ako su moju rije\u010d \u010duvali, da va\u0161u \u0107e \u010duvati.\n15:21 A sve \u0107e to poduzimati protiv vas poradi imena moga jer ne znaju onoga koji mene posla.\n15:22 Da nisam do\u0161ao i da im nisam govorio, ne bi imali grijeha; no sada nemaju izgovora za svoj grijeh.\n15:23 Tko mene mrzi, mrzi i Oca mojega.\n15:24 Da nisam u\u010dinio me\u0111u njima djela kojih nitko drugi ne \u010dini, ne bi imali grijeha; a sada vidje\u0161e pa ipak zamrzi\u0161e i mene i Oca mojega.\n15:25 No neka se ispuni rije\u010d napisana u njihovu Zakonu: Mrze me niza\u0161to.\n15:26 A kada do\u0111e Branitelj koga \u0107u vam poslati od Oca - Duh Istine koji od Oca izlazi - on \u0107e svjedo\u010diti za mene.\n15:27 I vi \u0107ete svjedo\u010diti jer ste od po\u010detka sa mnom.\n16:1 To sam vam govorio da se ne sablaznite.\n16:2 Izop\u0107avat \u0107e vas iz sinagoga. \u0160tovi\u0161e, dolazi \u010das kad \u0107e svaki koji vas ubije misliti da slu\u017ei Bogu.\n16:3 A to \u0107e \u010diniti jer ne upozna\u0161e ni Oca ni mene.\n16:4 Govorio sam vam ovo da se, kada do\u0111e vrijeme, sjetite da sam vam rekao.\" \"S po\u010detka vam ne rekoh ovo jer bijah s vama.\n16:5 A sada odlazim k onome koji me posla i nitko me od vas ne pita: 'Kamo ide\u0161?'\n16:6 Naprotiv, \u017ealo\u0161\u0107u se ispunilo va\u0161e srce \u0161to vam ovo kazah.\n16:7 No ka\u017eem vam istinu: bolje je za vas da ja odem: jer ako ne odem, Branitelj ne\u0107e do\u0107i k vama; ako pak odem, poslat \u0107u ga k vama.\n16:8 A kad on do\u0111e, pokazat \u0107e svijetu \u0161to je grijeh, \u0161to li pravednost, a \u0161to osuda:\n16:9 grijeh je \u0161to ne vjeruju u mene;\n16:10 pravednost - \u0161to odlazim k Ocu i vi\u0161e me ne vidite;\n16:11 a osuda - \u0161to je knez ovoga svijeta osu\u0111en.\n16:12 Jo\u0161 vam mnogo imam kazati, ali sada ne mo\u017eete nositi.\n16:13 No kada do\u0111e on - Duh Istine - upu\u0107ivat \u0107e vas u svu istinu; jer ne\u0107e govoriti sam od sebe, nego \u0107e govoriti \u0161to \u010duje i navje\u0161\u0107ivat \u0107e vam ono \u0161to dolazi.\n16:14 On \u0107e mene proslavljati jer \u0107e od mojega uzimati i navje\u0161\u0107ivati vama.\n16:15 Sve \u0161to ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i - navje\u0161\u0107ivat \u0107e vama.\"\n16:16 \"Malo, i vi\u0161e me ne\u0107ete vidjeti; i opet malo, pa \u0107ete me vidjeti.\"\n16:17 Nato se neki od u\u010denika zapitkivahu: \"\u0160to je to \u0161to nam ka\u017ee: 'Malo, i ne\u0107ete me vidjeti, i opet malo, pa \u0107ete me vidjeti' i 'Odlazim Ocu'?\"\n16:18 Govorahu dakle: \"\u0160to je to \u0161to ka\u017ee 'Malo'? Ne znamo \u0161to govori.\"\n16:19 Isus spozna da su ga htjeli pitati pa im re\u010de: \"Pitate se me\u0111u sobom o tome \u0161to kazah: 'Malo, i ne\u0107ete me vidjeti; i opet malo, pa \u0107ete me vidjeti'?\n16:20 Zaista, zaista, ka\u017eem vam: vi \u0107ete plakati i jaukati, a svijet \u0107e se veseliti. Vi \u0107ete se \u017ealostiti, ali \u017ealost \u0107e se va\u0161a okrenuti u radost.\n16:21 \u017dena kad ra\u0111a, \u017ealosna je jer je do\u0161ao njezin \u010das; ali kad rodi djete\u0161ce, ne spominje se vi\u0161e muke od radosti \u0161to se \u010dovjek rodio na svijet.\n16:22 Tako dakle i vi: sad ste u \u017ealosti, no ja \u0107u vas opet vidjeti; i srce \u0107e vam se radovati i radosti va\u0161e nitko vam oteti ne\u0107e.\n16:23 U onaj me dan ne\u0107ete ni\u0161ta vi\u0161e pitati. Zaista, zaista, ka\u017eem vam: \u0161to god zai\u0161tete u Oca, dat \u0107e vam u moje ime.\n16:24 Dosad niste iskali ni\u0161ta u moje ime. I\u0161tite i primit \u0107ete da radost va\u0161a bude potpuna!\"\n16:25 \"To sam vam govorio u poredbama. Dolazi \u010das kad vam vi\u0161e ne\u0107u govoriti u poredbama, nego \u0107u vam otvoreno navje\u0161\u0107ivati Oca.\n16:26 U onaj dan iskat \u0107ete u moje ime i ne velim vam da \u0107u ja moliti Oca za vas.\n16:27 Ta sam vas Otac ljubi jer vi ste mene ljubili i vjerovali da sam ja od Boga izi\u0161ao.\n16:28 Izi\u0161ao sam od Oca i do\u0161ao na svijet. Opet ostavljam svijet i odlazim Ocu.\"\n16:29 Ka\u017eu mu u\u010denici: \"Evo, sad otvoreno zbori\u0161 i nikakvon se poredbom ne slu\u017ei\u0161.\n16:30 Sada znamo da sve zna\u0161 i ne treba da te tko pita. Stoga vjerujemo da si izi\u0161ao od Boga.\"\n16:31 Odgovori im Isus: \"Sada vjerujete?\n16:32 Evo dolazi \u010das i ve\u0107 je do\u0161ao: raspr\u0161it \u0107ete se svaki na svoju stranu i mene ostaviti sama. No ja nisam sam jer Otac je sa mnom.\n16:33 To vam rekoh da u meni mir imate. U svijetu imate muku, ali hrabri budite - ja sam pobijedio svijet!\"\n17:1 To Isus dore\u010de, a onda podi\u017ee o\u010di k nebu i progovori: \"O\u010de, do\u0161ao je \u010das: proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe\n17:2 i da vla\u0161\u0107u koju si mu dao nad svakim tijelom dade \u017eivot vje\u010dni svima koje si mu dao.\n17:3 A ovo je \u017eivot vje\u010dni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista.\n17:4 Ja tebe proslavih na zemlji dovr\u0161iv\u0161i djelo koje si mi dao izvr\u0161iti.\n17:5 A sada ti, O\u010de, proslavi mene kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo.\n17:6 Objavio sam ime tvoje ljudima koje si mi dao od svijeta. Tvoji bijahu, a ti ih meni dade i rije\u010d su tvoju sa\u010duvali.\n17:7 Sad upozna\u0161e da je od tebe sve \u0161to si mi dao\n17:8 jer rije\u010di koje si mi dao njima predadoh i oni ih primi\u0161e i uistinu spozna\u0161e da sam od tebe izi\u0161ao te povjerova\u0161e da si me ti poslao.\n17:9 Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one koje si mi dao jer su tvoji.\n17:10 I sve moje tvoje je, i tvoje moje, i ja se proslavih u njima.\n17:11 Ja vi\u0161e nisam u svijetu, no oni su u svijetu, a ja idem k tebi. O\u010de sveti, sa\u010duvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi.\n17:12 Dok sam ja bio s njima, ja sam ih \u010duvao u tvom imenu, njih koje si mi dao; i \u0161titio ih, te nijedan od njih ne propade osim sina propasti, da se Pismo ispuni.\n17:13 A sada k tebi idem i ovo govorim u svijetu da imaju puninu moje radosti u sebi.\n17:14 Ja sam im predao tvoju rije\u010d, a svijet ih zamrzi jer nisu od svijeta kao \u0161to ni ja nisam od svijeta.\n17:15 Ne molim te da ih uzme\u0161 sa svijeta, nego da ih o\u010duva\u0161 od Zloga.\n17:16 Oni nisu od svijeta kao \u0161to ni ja nisam od svijeta.\n17:17 Posveti ih u istini: tvoja je rije\u010d istina.\n17:18 Kao \u0161to ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet.\n17:19 I za njih posve\u0107ujem samog sebe da i oni budu posve\u0107eni u istini.\n17:20 Ne molim samo za ove nego i za one koji \u0107e na njihovu rije\u010d vjerovati u mene:\n17:21 da svi budu jedno kao \u0161to ti, O\u010de, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao.\n17:22 I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao \u0161to smo mi jedno -\n17:23 ja u njima i ti u meni, da tako budu savr\u0161eno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao \u0161to si mene ljubio.\n17:24 O\u010de, ho\u0107u da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta.\n17:25 O\u010de pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi upozna\u0161e da si me ti poslao.\n17:26 I njima sam o\u010ditovao tvoje ime, i jo\u0161 \u0107u o\u010ditovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima - i ja u njima.\"\n18:1 To rekav\u0161i, zaputi se Isus sa svojim u\u010denicima na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bija\u0161e vrt u koji u\u0111e Isus i njegovi u\u010denici.\n18:2 A poznava\u0161e to mjesto i Juda, njegov izdajica, jer se Isus tu \u010desto sastajao sa svojim u\u010denicima.\n18:3 Juda onda uze \u010detu i od sve\u0107eni\u010dkih glavara i farizeja sluge te do\u0111e onamo sa zubljama, svjetiljkama i oru\u017ejem.\n18:4 Znaju\u0107i sve \u0161to \u0107e s njim biti, istupi Isus naprijed te ih upita: \"Koga tra\u017eite?\"\n18:5 Odgovore mu: \"Isusa Nazare\u0107anina.\" Re\u010de im Isus: \"Ja sam!\" A staja\u0161e s njima i Juda, njegov izdajica.\n18:6 Kad im dakle re\u010de: \"Ja sam!\" - oni ustuknu\u0161e i popada\u0161e na zemlju.\n18:7 Ponovno ih tada upita: \"Koga tra\u017eite?\" Oni odgovore: \"Isusa Nazare\u0107anina.\"\n18:8 Isus odvrati: \"Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene tra\u017eite, pustite ove da odu\" -\n18:9 da se ispuni rije\u010d koju re\u010de: \"Ne izgubih ni jednoga od onih koje si mi dao.\"\n18:10 A \u0160imun Petar isu\u010de ma\u010d koji je imao uza se pa udari slugu velikoga sve\u0107enika i odsije\u010de mu desno uho. Sluga se zvao Malho.\n18:11 Nato Isus re\u010de Petru: \"Djeni ma\u010d u korice! \u010ca\u0161u koju mi dade Otac zar da ne pijem?\"\n18:12 Tada \u010deta, zapovjednik i \u017eidovski sluge uhvati\u0161e Isusa te ga sveza\u0161e.\n18:13 Odvedo\u0161e ga najprije Ani jer on bija\u0161e tast Kajfe, velikoga sve\u0107enika one godine.\n18:14 Kajfa pak ono svjetova \u017didove: \"Bolje da jedan \u010dovjek umre za narod.\"\n18:15 Za Isusom su i\u0161li \u0160imun Petar i drugi u\u010denik. Taj u\u010denik bija\u0161e poznat s velikim sve\u0107enikom pa s Isusom u\u0111e u dvori\u0161te velikoga sve\u0107enika.\n18:16 Petar osta vani kod vrata. Tada taj drugi u\u010denik, znanac velikoga sve\u0107enika, izi\u0111e i re\u010de vratarici te uvede Petra.\n18:17 Nato \u0107e slu\u0161kinja, vratarica, Petru: \"Da nisi i ti od u\u010denika toga \u010dovjeka?\" On odvrati: \"Nisam!\"\n18:18 A stajahu ondje sluge i stra\u017eari, raspirivahu \u017eeravicu jer bija\u0161e studeno i grijahu se. S njima je stajao i Petar i grijao se.\n18:19 Veliki sve\u0107enik zapita Isusa o njegovim u\u010denicima i o njegovu nauku.\n18:20 Odgovori mu Isus: \"Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam nau\u010davao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi \u017didovi. Ni\u0161ta nisam u tajnosti govorio.\n18:21 Za\u0161to mene pita\u0161? Pitaj one koji su slu\u0161ali \u0161to sam im govorio. Oni eto znaju \u0161to sam govorio.\"\n18:22 Na te njegove rije\u010di jedan od nazo\u010dnih slugu pljusne Isusa govore\u0107i: \"Tako li odgovara\u0161 velikom sve\u0107eniku?\"\n18:23 Odgovori mu Isus: \"Ako sam krivo rekao, doka\u017ei da je krivo! Ako li pravo, za\u0161to me udara\u0161?\"\n18:24 Ana ga zatim posla svezana Kajfi, velikom sve\u0107eniku.\n18:25 \u0160imun Petar stajao je ondje i grijao se. Reko\u0161e mu: \"Da nisi i ti od njegovih u\u010denika?\" On zanijeka: \"Nisam!\"\n18:26 Nato \u0107e jedan od slugu velikog sve\u0107enika, ro\u0111ak onoga komu je Petar bio odsjekao uho: \"Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?\"\n18:27 I Petar opet zanijeka, a pijetao odmah zapjeva.\n18:28 Nato odvedo\u0161e Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne u\u0111o\u0161e da se ne okaljaju, ve\u0107 da mognu blagovati pashu.\n18:29 Pilat tada izi\u0111e pred njih i upita: \"Kakvu tu\u017ebu iznosite protiv ovoga \u010dovjeka?\"\n18:30 Odgovore mu: \"Kad on ne bi bio zlo\u010dinac, ne bismo ga predali tebi.\"\n18:31 Re\u010de im nato Pilat: \"Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu.\" Odgovori\u0161e mu \u017didovi: \"Nama nije dopu\u0161teno nikoga pogubiti\" -\n18:32 da se ispuni rije\u010d Isusova kojom je ozna\u010dio kakvom mu je smr\u0107u umrijeti.\n18:33 Nato Pilat u\u0111e opet u dvor, pozove Isusa i upita ga: \"Ti li si \u017eidovski kralj?\"\n18:34 Isus odgovori: \"Govori\u0161 li ti to sam od sebe ili ti to drugi reko\u0161e o meni?\"\n18:35 Pilat odvrati: \"Zar sam ja \u017didov? Tvoj narod i glavari sve\u0107eni\u010dki predado\u0161e te meni. \u0160to si u\u010dinio?\"\n18:36 Odgovori Isus: \"Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan \u017didovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.\"\n18:37 Nato mu re\u010de Pilat: \"Ti si dakle kralj?\" Isus odgovori: \"Ti ka\u017ee\u0161: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i do\u0161ao na svijet da svjedo\u010dim za istinu. Tko je god od istine, slu\u0161a moj glas.\"\n18:38 Re\u010de mu Pilat: \"\u0160to je istina?\"\n18:39 Rekav\u0161i to, opet izi\u0111e pred \u017didove i re\u010de im: \"Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je obi\u010daj da vam o Pashi nekoga pustim. Ho\u0107ete li dakle da vam pustim kralja \u017eidovskoga?\"\n18:40 Povika\u0161e nato opet: \"Ne toga, nego Barabu!\" A Baraba bija\u0161e razbojnik.\n19:1 Tada Pilat uze i izbi\u010deva Isusa.\n19:2 A vojnici spleto\u0161e vijenac od trnja i stavi\u0161e mu ga na glavu; i zaogrnu\u0161e ga grimiznim pla\u0161tem.\n19:3 I prilazili su mu i govorili: \"Zdravo kralju \u017eidovski!\" I pljuskali su ga.\n19:4 A Pilat ponovno izi\u0111e i re\u010de im: \"Evo vam ga izvodim da znate: ne nalazim na njemu nikakve krivice.\"\n19:5 Izi\u0111e tada Isus s trnovim vijencem, u grimiznom pla\u0161tu. A Pilat im ka\u017ee: \"Evo \u010dovjeka!\"\n19:6 I kad ga ugleda\u0161e glavari sve\u0107eni\u010dki i sluge, povika\u0161e: \"Raspni, raspni!\" Ka\u017ee im Pilat: \"Uzmite ga vi i raspnite jer ja ne nalazim na njemu krivice.\"\n19:7 Odgovori\u0161e mu \u017didovi: \"Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Bo\u017ejim.\"\n19:8 Kad je Pilat \u010duo te rije\u010di, jo\u0161 se vi\u0161e prestra\u0161i\n19:9 pa ponovno u\u0111e u dvor i ka\u017ee Isusu: \"Odakle si ti?\" No Isus mu ne dade odgovora.\n19:10 Tada mu Pilat re\u010de: \"Zar meni ne odgovara\u0161? Ne zna\u0161 li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?\"\n19:11 Odgovori mu Isus: \"Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima ve\u0107i grijeh onaj koji me predao tebi.\"\n19:12 Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No \u017didovi vikahu: \"Ako ovoga pusti\u0161, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru.\"\n19:13 \u010cuv\u0161i te rije\u010di, Pilat izvede Isusa i posadi na suda\u010dku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos - Plo\u010dnik, hebrejski Gabata -\n19:14 a bija\u0161e upravo priprava za Pashu, oko \u0161este ure - i ka\u017ee \u017didovima: \"Evo kralja va\u0161ega!\"\n19:15 Oni na to povika\u0161e: \"Ukloni! Ukloni! Raspni ga!\" Ka\u017ee im Pilat: \"Zar kralja va\u0161ega da razapnem?\" Odgovori\u0161e glavari sve\u0107eni\u010dki: \"Mi nemamo kralja osim cara!\"\n19:16 Tada im ga preda da se razapne. Uze\u0161e dakle Isusa.\n19:17 I nose\u0107i svoj kri\u017e, izi\u0111e on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota.\n19:18 Ondje ga razape\u0161e, a s njim i drugu dvojicu, s jedne i druge strane, a Isusa u sredini.\n19:19 A napisa Pilat i natpis te ga postavi na kri\u017e. Bilo je napisano: \"Isus Nazare\u0107anin, kralj \u017eidovski.\"\n19:20 Taj su natpis \u010ditali mnogi \u017didovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bija\u0161e blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i gr\u010dki.\n19:21 Nato glavari sve\u0107eni\u010dki reko\u0161e Pilatu: \"Nemoj pisati: 'Kralj \u017eidovski', nego da je on rekao: 'Kralj sam \u017eidovski.'\"\n19:22 Pilat odgovori: \"\u0160to napisah, napisah!\"\n19:23 Vojnici pak, po\u0161to razape\u0161e Isusa, uze\u0161e njegove haljine i razdijeli\u0161e ih na \u010detiri dijela - svakom vojniku po dio. A uze\u0161e i donju haljinu, koja bija\u0161e ne\u0161ivena, otkana u komadu odozgor dodolje.\n19:24 Reko\u0161e zato me\u0111u sobom: \"Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopane\" - da se ispuni Pismo koje veli: Razdijeli\u0161e me\u0111u se haljine moje, za odje\u0107u moju baci\u0161e kocku. I vojnici u\u010dini\u0161e tako.\n19:25 Uz kri\u017e su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena.\n19:26 Kad Isus vidje majku i kraj nje u\u010denika kojega je ljubio, re\u010de majci: \"\u017deno! Evo ti sina!\" Zatim re\u010de u\u010deniku: \"Evo ti majke!\"\n19:27 I od toga \u010dasa uze je u\u010denik k sebi.\n19:28 Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovr\u0161eno, da bi se ispunilo Pismo, re\u010de: \"\u017dedan sam.\"\n19:29 A ondje je stajala posuda puna octa. I natako\u0161e na izopovu trsku spu\u017evu natopljenu octom pa je primako\u0161e njegovim ustima.\n19:30 \u010cim Isus uze ocat, re\u010de: \"Dovr\u0161eno je!\" I prignuv\u0161i glavu, preda duh.\n19:31 Kako bija\u0161e Priprava, da ne bi tijela ostala na kri\u017eu subotom, jer velik je dan bio one subote, \u017didovi zamoli\u0161e Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu.\n19:32 Do\u0111o\u0161e dakle vojnici i prebi\u0161e golijeni prvomu i drugomu koji su s Isusom bili raspeti.\n19:33 Kada do\u0111o\u0161e do Isusa i vidje\u0161e da je ve\u0107 umro, ne prebi\u0161e mu golijeni,\n19:34 nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah pote\u010de krv i voda.\n19:35 Onaj koji je vidio svjedo\u010di i istinito je svjedo\u010danstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete\n19:36 jer se to dogodilo da se ispuni Pismo: Nijedna mu se kost ne\u0107e slomiti.\n19:37 I drugo opet Pismo veli: Gledat \u0107e onoga koga su proboli.\n19:38 Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je - kriomice, u strahu od \u017didova - bio u\u010denik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo.\n19:39 A do\u0111e i Nikodem - koji je ono prije bio do\u0161ao Isusu no\u0107u - i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja.\n19:40 Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u \u017didova obi\u010daj za ukop.\n19:41 A na mjestu gdje je Isus bio raspet bija\u0161e vrt i u vrtu nov grob u koji jo\u0161 nitko ne bija\u0161e polo\u017een.\n19:42 Ondje dakle zbog \u017eidovske Priprave, jer grob bija\u0161e blizu, polo\u017ee Isusa.\n20:1 Prvog dana u tjednu rano ujutro, jo\u0161 za mraka, do\u0111e Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut.\n20:2 Otr\u010di stoga i do\u0111e k \u0160imunu Petru i drugom u\u010deniku, kojega je Isus ljubio, pa im re\u010de: \"Uze\u0161e Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga stavi\u0161e.\"\n20:3 Uputi\u0161e se onda Petar i onaj drugi u\u010denik i do\u0111o\u0161e na grob.\n20:4 Tr\u010dahu obojica zajedno, ali onaj drugi u\u010denik prestignu Petra i sti\u017ee prvi na grob.\n20:5 Sagne se i opazi povoje gdje le\u017ee, ali ne u\u0111e.\n20:6 Uto do\u0111e i \u0160imun Petar koji je i\u0161ao za njim i u\u0111e u grob. Ugleda povoje gdje le\u017ee\n20:7 i ubrus koji bija\u0161e na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.\n20:8 Tada u\u0111e i onaj drugi u\u010denik koji prvi sti\u017ee na grob i vidje i povjerova.\n20:9 Jer oni jo\u0161 ne upozna\u0161e Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.\n20:10 Potom se u\u010denici vrati\u0161e ku\u0107i.\n20:11 A Marija je stajala vani kod groba i plakala.\n20:12 Zaplakana zaviri u grob i ugleda dva an\u0111ela u bjelini kako sjede na mjestu gdje je le\u017ealo tijelo Isusovo - jedan kod glave, drugi kod nogu.\n20:13 Ka\u017eu joj oni: \"\u017deno, \u0161to pla\u010de\u0161?\" Odgovori im: \"Uze\u0161e Gospodina mojega i ne znam gdje ga stavi\u0161e.\"\n20:14 Rekav\u0161i to, obazre se i ugleda Isusa gdje stoji, ali nije znala da je to Isus.\n20:15 Ka\u017ee joj Isus: \"\u017deno, \u0161to pla\u010de\u0161? Koga tra\u017ei\u0161?\" Misle\u0107i da je to vrtlar, re\u010de mu ona: \"Gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi gdje si ga stavio i ja \u0107u ga uzeti.\"\n20:16 Ka\u017ee joj Isus: \"Marijo!\" Ona se okrene te \u0107e mu hebrejski: \"Rabbuni!\" - \u0161to zna\u010di: \"U\u010ditelju!\"\n20:17 Ka\u017ee joj Isus: \"Ne zadr\u017eavaj se sa mnom jer jo\u0161 ne uzi\u0111oh Ocu, nego idi mojoj bra\u0107i i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu va\u0161emu, Bogu svomu i Bogu va\u0161emu.\"\n20:18 Ode dakle Marija Magdalena i navijesti u\u010denicima: \"Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao.\"\n20:19 I uve\u010der toga istog dana, prvog u tjednu, dok su u\u010denici u strahu od \u017didova bili zatvorili vrata, do\u0111e Isus, stane u sredinu i re\u010de im: \"Mir vama!\"\n20:20 To rekav\u0161i, pokaza im svoje ruke i bok. I obradova\u0161e se u\u010denici vidjev\u0161i Gospodina.\n20:21 Isus im stoga ponovno re\u010de: \"Mir vama! Kao \u0161to mene posla Otac i ja \u0161aljem vas.\"\n20:22 To rekav\u0161i, dahne u njih i ka\u017ee im: \"Primite Duha Svetoga.\n20:23 Kojima otpustite grijehe, otpu\u0161taju im se; kojima zadr\u017eite, zadr\u017eani su im.\"\n20:24 Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bija\u0161e s njima kad do\u0111e Isus.\n20:25 Govorili su mu dakle drugi u\u010denici: \"Vidjeli smo Gospodina!\" On im odvrati: \"Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg \u010davala i ne stavim svoj prst u mjesto \u010davala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, ne\u0107u vjerovati.\"\n20:26 I nakon osam dana bijahu njegovi u\u010denici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus do\u0111e, stade u sredinu i re\u010de: \"Mir vama!\"\n20:27 Zatim \u0107e Tomi: \"Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.\"\n20:28 Odgovori mu Toma: \"Gospodin moj i Bog moj!\"\n20:29 Re\u010de mu Isus: \"Budu\u0107i da si me vidio, povjerovao si. Bla\u017eeni koji ne vidje\u0161e, a vjeruju!\"\n20:30 Isus je pred svojim u\u010denicima u\u010dinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi.\n20:31 A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Bo\u017eji, i da vjeruju\u0107i imate \u017eivot u imenu njegovu.\n21:1 Poslije toga o\u010ditova se Isus ponovno u\u010denicima na Tiberijadskome moru. O\u010ditova se ovako:\n21:2 Bijahu zajedno \u0160imun Petar, Toma zvani Blizanac, Natanael iz Kane Galilejske, zatim Zebedejevi i jo\u0161 druga dva njegova u\u010denika.\n21:3 Ka\u017ee im \u0160imun Petar: \"Idem ribariti.\" Reko\u0161e: \"Idemo i mi s tobom.\" Iza\u0111o\u0161e i u\u0111o\u0161e u la\u0111u, ali te no\u0107i ne ulovi\u0161e ni\u0161ta.\n21:4 Kad je ve\u0107 svanulo, stade Isus na kraju, ali u\u010denici nisu znali da je to Isus.\n21:5 Ka\u017ee im Isus: \"Dje\u010dice, imate li \u0161to za prismok?\" Odgovori\u0161e mu: \"Nemamo.\"\n21:6 A on im re\u010de: \"Bacite mre\u017eu na desnu stranu la\u0111e i na\u0107i \u0107ete.\" Baci\u0161e oni i vi\u0161e je ne mogo\u0161e izvu\u0107i od mno\u0161tva ribe.\n21:7 Tada onaj u\u010denik kojega je Isus ljubio ka\u017ee Petru: \"Gospodin je!\" Kad je \u0160imun Petar \u010duo da je to Gospodin, pripa\u0161e si gornju haljinu, jer bija\u0161e gol, te se baci u more.\n21:8 Ostali u\u010denici do\u0111o\u0161e s la\u0111icom vuku\u0107i mre\u017eu s ribom jer ne bijahu daleko od kraja, samo kojih dvjesta lakata.\n21:9 Kad izi\u0111u na kraj, ugledaju pripravljenu \u017eeravicu i na njoj pristavljenu ribu i kruh.\n21:10 Ka\u017ee im Isus: \"Donesite riba \u0161to ih sada uloviste.\"\n21:11 Nato se \u0160imun Petar popne i izvu\u010de na kraj mre\u017eu punu velikih riba, sto pedeset i tri. I premda ih je bilo toliko, mre\u017ea se ne raskinu.\n21:12 Ka\u017ee im Isus: \"Hajde, doru\u010dkujte!\" I nitko se od u\u010denika ne usudi upitati ga: \"Tko si ti?\" Znali su da je Gospodin.\n21:13 Isus pristupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu.\n21:14 To se ve\u0107 tre\u0107i put o\u010ditova Isus u\u010denicima po\u0161to uskrsnu od mrtvih.\n21:15 Nakon doru\u010dka upita Isus \u0160imuna Petra: \"\u0160imune Ivanov, ljubi\u0161 li me vi\u0161e nego ovi?\" Odgovori mu: \"Da, Gospodine, ti zna\u0161 da te volim.\"\n21:16 Ka\u017ee mu: \"Pasi jaganjce moje!\" Upita ga po drugi put: \"\u0160imune Ivanov, ljubi\u0161 li me?\" Odgovori mu: \"Da, Gospodine, ti zna\u0161 da te volim!\" Ka\u017ee mu: \"Pasi ovce moje!\"\n21:17 Upita ga tre\u0107i put: \"\u0160imune Ivanov, voli\u0161 li me?\" Ra\u017ealosti se Petar \u0161to ga upita tre\u0107i put: \"Voli\u0161 li me?\" pa mu odgovori: \"Gospodine, ti sve zna\u0161! Tebi je poznato da te volim.\" Ka\u017ee mu Isus: \"Pasi ovce moje!\"\n21:18 \"Zaista, zaista ka\u017eem ti: Dok si bio mla\u0111i, sam si se opasivao i hodio kamo si htio; ali kad ostari\u0161, ra\u0161irit \u0107e\u0161 ruke i drugi \u0107e te opasivati i voditi kamo ne\u0107e\u0161.\"\n21:19 A to mu re\u010de nagovje\u0161\u0107uju\u0107i kakvom \u0107e smr\u0107u proslaviti Boga. Rekav\u0161i to doda: \"Idi za mnom!\"\n21:20 Petar se okrene i opazi da ga slijedi onaj u\u010denik kojega je Isus ljubio i koji se za ve\u010dere bija\u0161e privio Isusu uz prsa i upitao ga: \"Gospodine, tko \u0107e te to izdati?\"\n21:21 Vidjev\u0161i ga, Petar ka\u017ee Isusu: \"Gospodine, a \u0161to s ovim?\"\n21:22 Odgovori mu Isus: \"Ako ho\u0107u da on ostane dok ne do\u0111em, \u0161to je tebi do toga? Ti idi za mnom!\"\n21:23 Stoga se pronese me\u0111u bra\u0107om glas da onaj u\u010denik ne\u0107e umrijeti. No Isus mu nije rekao: \"Ne\u0107e umrijeti\", nego: \"Ako ho\u0107u da on ostane dok ne do\u0111em, \u0161to je tebi do toga?\"\n21:24 Taj u\u010denik za ovo svjedo\u010di i ovo napisa. I znamo da je istinito svjedo\u010danstvo njegovo.\n21:25 A ima jo\u0161 mnogo toga \u0161to u\u010dini Isus i kad bi se sve redom popisalo, sav svijet, mislim, ne bi obuhvatio knjiga koje bi se napisale.","title":"Croatian Bible: John","type":"page"}
