1:1 Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:
1:2 da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;
1:3 da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;
1:4 da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;
1:5 kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;
1:6 da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.
1:7 Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.
1:8 Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke!
1:9 Jer će ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata.
1:10 Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj;
1:11 ako bi rekli: "Hodi s nama, da vrebamo krv, čekamo u zasjedi nevina ni za što;
1:12 da ih progutamo žive kao carstvo smrti i cijele kao one koji silaze u grob;
1:13 naplijenit ćemo svakojaka blaga, napuniti svoje kuće plijenom;
1:14 bacat ćeš s nama svoj ždrijeb, svi ćemo zajedno imati jednu kesu."
1:15 Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze.
1:16 Jer na zlo trče svojim nogama i hite prolijevati krv.
1:17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svima pticama.
1:18 A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu.
1:19 Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane.
1:20 Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;
1:21 propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:
1:22 "Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?
1:23 Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.
1:24 Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.
1:25 Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;
1:26 zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:
1:27 kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.
1:28 Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.
1:29 Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha
1:30 niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.
1:31 Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.
1:32 Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.
1:33 A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla."
2:1 Sine moj, ako primiš moje riječi i pohraniš u sebi moje zapovijedi,
2:2 i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru;
2:3 jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom;
2:4 ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom -
2:5 tada ćeš shvatiti strah Gospodnji i naći ćeš Božje znanje.
2:6 Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.
2:7 On pravednicima pruža svoju pomoć, štit je onih koji hode u bezazlenosti.
2:8 Jer on štiti staze pravde i čuva pute svojih pobožnika.
2:9 Tada ćeš shvatiti pravdu, pravicu, pravednost i sve staze dobra,
2:10 jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu.
2:11 Oprez će paziti na te i razboritost će te čuvati:
2:12 da te izbavi od zla puta, od varava čovjeka,
2:13 od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mračnim putovima;
2:14 koji se vesele čineći zlo i likuju u opačinama zloće;
2:15 kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima;
2:16 da te izbavi od preljubnice i od tuđinke koja laska riječima;
2:17 koja ostavlja prijatelja svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga
2:18 jer joj kuća tone u smrt i njezini putovi vode mrtvima.
2:19 Tko god zalazi k njoj ne vraća se nikad i ne nalazi više putove života.
2:20 Zato idi putem čestitih i drži se staza pravedničkih!
2:21 Jer samo će pravedni nastavati zemlju i bezazleni će ostati na njoj.
2:22 A opake će zbrisati sa zemlje i bogohulnike iščupati iz nje.
3:1 Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke, i tvoje srce neka čuva moje zapovijedi,
3:2 jer će ti produljiti dane i životne godine i podariti spokojstvo.
3:3 Neka te ne ostavljaju dobrota i vjernost, objesi ih sebi oko vrata, upiši ih na ploču srca svoga.
3:4 Tako ćeš steći ugled i uspjeti pred Božjim i ljudskim očima.
3:5 Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor.
3:6 Misli na nj na svim svojim putovima i on će ispraviti tvoje staze.
3:7 Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla.
3:8 To će biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima.
3:9 Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta.
3:10 I tvoje će žitnice biti prepune i tvoje će se kace prelijevati novim vinom.
3:11 Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene i nemoj da ti omrzne njegov ukor.
3:12 Jer koga Jahve ljubi onoga i kori, kao otac sina koga voli.
3:13 Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost.
3:14 Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata.
3:15 Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu;
3:16 dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast.
3:17 Njezini su putovi putovi miline i sve su njene staze pune spokoja.
3:18 Životno je drvo onima koji se nje drže i sretan je onaj tko je zadrži.
3:19 Jahve je mudrošću utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa;
3:20 njegovim su se znanjem otvorili bezdani i oblaci osuli rosom.
3:21 Sine moj, ne gubi to iz očiju, sačuvaj razbor i oprez.
3:22 I bit će život tvojoj duši i ures vratu tvome.
3:23 Bez straha ćeš tada kročiti svojim putem i noga ti se neće spoticati.
3:24 Kad legneš, nećeš se plašiti, i kad zaspiš, slatko ćeš snivati.
3:25 Ne boj se nenadne strahote ni nagle propasti kad stigne bezbožnike.
3:26 Jer će ti Jahve biti uzdanje i čuvat će nogu tvoju od zamke.
3:27 Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti.
3:28 Ne reci svome bližnjemu: "Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati", kad možeš već sada.
3:29 Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi.
3:30 Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije učinio nikakva zla.
3:31 Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute,
3:32 jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima.
3:33 Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika.
3:34 S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost.
3:35 Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu.
4:1 Slušajte, djeco, pouku očevu i pazite kako biste spoznali mudrost,
4:2 jer dobar vam nauk dajem: ne prezrite moga naputka.
4:3 I ja sam bio sin u svoga oca i nježan jedinac u svoje matere;
4:4 i mene je on učio i govorio mi: "Zadrži moje riječi u svojem srcu, poštuj moje zapovijedi i živjet ćeš.
4:5 Steci mudrost, steci razbor, ne smeći ih s uma i ne odstupi od riječi mojih usta.
4:6 Ne ostavljaj je i čuvat će te; ljubi je i obranit će te.
4:7 Početak je mudrosti: steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost.
4:8 Veličaj je i uzvisit će te; donijet će ti čast kad je prigrliš.
4:9 Stavit će ti ljupki vijenac na glavu, i obdarit će te krasnom krunom."
4:10 Poslušaj, sine moj, primi moje riječi i umnožit će se godine tvojeg života.
4:11 Poučih te putu mudrosti, navratih te na prave staze;
4:12 neće ti se zapletati koraci kad staneš hoditi; potrčiš li, nećeš posrnuti.
4:13 Čvrsto se drži pouke, ne puštaj je, čuvaj je, jer ona ti je život.
4:14 Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca.
4:15 Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobiđi ga.
4:16 Jer oni ne spavaju ako ne učine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore.
4:17 Jer jedu kruh opačine i piju vino nasilja.
4:18 A pravednička je staza kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana.
4:19 A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što će se spotaknuti.
4:20 Sine moj, pazi na moje riječi, prigni uho svoje mojim besjedama.
4:21 Ne gubi ih nikad iz očiju, pohrani ih usred srca svoga.
4:22 Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu.
4:23 A svrh svega, čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.
4:24 Drži daleko od sebe lažna usta i udalji od sebe usne prijevarne.
4:25 Nek' tvoje oči gledaju u lice i neka ti je pogled uvijek prav.
4:26 Pazi na stazu kojom kročiš i neka ti svi putovi budu pouzdani.
4:27 Ne skreći ni desno ni lijevo, drži svoj korak daleko oda zla.
5:1 Sine moj, čuj moju mudrost, prigni uho mojoj razboritosti
5:2 da sačuvaš oprez, da ti usne zadrže znanje.
5:3 Jer s usana žene preljubnice kaplje med i nepce joj je glađe od ulja,
5:4 ali je ona naposljetku gorka kao pelin, oštra kao dvosjekli mač.
5:5 Njene noge silaze k smrti, a koraci vode u Podzemlje.
5:6 Ona ne pazi na put života, ne mari što su joj staze kolebljive.
5:7 Zato me sada poslušaj, sine, i ne odstupaj od riječi mojih usta.
5:8 Neka je put tvoj daleko od nje i ne približuj se vratima njezine kuće,
5:9 da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima svoje godine;
5:10 da se ne bi tuđinci nasitili tvoga dobra i da tvoja zaslužba ne ode u tuđu kuću;
5:11 da ne ridaš na koncu kad ti nestane tijela i puti
5:12 i da ne kažeš: "Oh, kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziralo ukor!
5:13 I ne slušah glasa svojih učitelja, niti priklonih uho onima što me poučavahu.
5:14 I umalo ne zapadoh u svako zlo, usred zbora i zajednice!"
5:15 Pij vodu iz svoje nakapnice i onu što teče iz tvoga studenca.
5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i tvoji potoci teći ulicama?
5:17 Nego neka oni budu samo tvoji, a ne i tuđinaca koji su uza te.
5:18 Neka je blagoslovljen izvor tvoj i raduj se sa ženom svoje mladosti:
5:19 neka ti je kao mila košuta i ljupka gazela, neka te grudi njene opajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljuje bez prestanka!
5:20 TÓa zašto bi se, sine moj, zanosio preljubnicom i grlio tuđinki njedra?
5:21 Jer pred Jahvinim su očima čovjekovi putovi i on motri sve njegove staze.
5:22 Opakoga će uhvatiti njegova zloća i sapet će ga užad njegovih grijeha.
5:23 Umrijet će jer nema pouke, propast će zbog svoje goleme gluposti.
6:1 Sine moj, kad jamčiš bližnjemu svojem i daš svoju ruku drugome,
6:2 vezao si se vlastitim usnama, uhvatio se riječima svojih usta;
6:3 učini onda ovo, sine moj: oslobodi se! Jer si dopao u ruke bližnjemu svojemu; idi, baci se preda nj i salijeći bližnjega svoga.
6:4 Ne daj sna svojim očima ni drijema svojim vjeđama;
6:5 otmi se kao gazela iz mreže i kao ptica iz ruku ptičaru.
6:6 Idi k mravu, lijenčino, promatraj njegove pute i budi mudar:
6:7 on nema vođe, nadzornika, ni nadstojnika,
6:8 ljeti se sebi brine za hranu i prikuplja jelo u doba žetve.
6:9 A ti, dokle ćeš, lijenčino, spavati? Kad ćeš se dići oda sna svoga?
6:10 Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak
6:11 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i tvoja oskudica kao oružanik.
6:12 Nevaljalac i opak čovjek hodi s lažljivim ustima;
6:13 namiguje očima, lupka nogama, pokazuje prstima;
6:14 prijevare su mu u srcu, snuje zlo u svako doba, zameće svađe.
6:15 Zato će mu iznenada doći propast, i učas će se slomiti i neće mu biti lijeka.
6:16 Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biću:
6:17 ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu,
6:18 srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo,
6:19 lažan svjedok koji širi laži, i čovjek koji zameće svađe među braćom.
6:20 Sine moj, čuvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje.
6:21 Priveži ih sebi na srce zauvijek, ovij ih oko svoga grla;
6:22 da te vode kada hodiš, da te čuvaju kada spavaš i da te razgovaraju kad se probudiš.
6:23 Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomene stege put su života;
6:24 da te čuvaju od zle žene, od laskava jezika tuđinke.
6:25 Ne poželi u svom srcu njezine ljepote i ne daj da te osvoji trepavicama svojim,
6:26 jer bludnici dostaje i komad kruha, dok preljubnica lovi dragocjeni život.
6:27 Može li tko nositi oganj u njedrima a da mu se odjeća ne upali?
6:28 Može li tko hoditi po živom ugljevlju a svojih nogu da ne ožeže?
6:29 Tako biva onomu tko ide k ženi svoga bližnjega: neće ostati bez kazne tko god se nje dotakne.
6:30 Ne sramote li lupeža sve ako je krao da gladan utoli glad:
6:31 uhvaćen, on sedmerostruko vraća i plaća svim imanjem kuće svoje.
6:32 Nerazuman je, dakle, tko se upušta s preljubnicom; dušu svoju gubi koji tako čini.
6:33 Bruke i sramote dopada i rug mu se nikad ne briše.
6:34 Jer bijesna je ljubomornost u muža: on ne zna za milost u osvetni dan;
6:35 ne pristaje ni na kakav otkup i ne prima ma kolike mu darove dao.
7:1 Čuvaj, sine, riječi moje i pohrani moje zapovijedi kod sebe.
7:2 Čuvaj moje zapovijedi, i bit ćeš živ, i nauk moj kao zjenicu oka svoga.
7:3 Priveži ih sebi na prste, upiši ih na ploči srca svoga;
7:4 reci mudrosti: "Moja si sestra" i razboritost nazovi "sestričnom",
7:5 da te čuva od žene preljubnice, od tuđinke koja laskavo govori.
7:6 Kad bijah jednom na prozoru svoje kuće i gledah van kroz rešetku,
7:7 vidjeh među lakovjernima, opazih među momcima nerazumna mladića:
7:8 prolazio je ulicom kraj njezina ugla i koracao putem k njezinoj kući
7:9 u sumraku između dana i večeri kad se hvata noćna tmina;
7:10 i gle, susrete ga žena, bludno odjevena i s prijevarom u srcu.
7:11 Jogunasta bijaše i razuzdana, noge joj se nisu mogle u kući zadržati;
7:12 bila je čas na ulici, čas na trgovima i vrebala kod svakog ugla;
7:13 i uhvati ga i poljubi i reče mu bezobrazna lica:
7:14 "Bila sam dužna žrtvu pričesnicu, i danas izvrših svoj zavjet;
7:15 zato sam ti izašla u susret, da te tražim, i nađoh te.
7:16 Svoju sam postelju nastrla sagovima, vezenim pokrivačima misirskim;
7:17 svoj sam krevet namirisala smirnom, alojem i cimetom.
7:18 Hajde da se opijamo nasladom do jutra i da se radujemo užicima ljubavi.
7:19 Jer muža mi nema kod kuće: otišao je na dalek put;
7:20 uzeo je sa sobom novčani tobolac; a vratit će se kući tek o uštapu."
7:21 Tako ga zavede svojim vičnim nagovorom, odvuče ga svojim glatkim usnama.
7:22 I ludo on pođe za njom, kao što vol ide na klaonicu i kao što jelen zapleten u mrežu čeka
7:23 dok mu strijela ne probije jetra, i kao ptica što ulijeće u zamku, i ne znajući da će ga to života stajati.
7:24 Zato me, sine moj, poslušaj i čuj riječi mojih usta.
7:25 Nek' ti srce ne zastranjuje na njezine putove i ne lutaj po njezinim stazama.
7:26 Jer je mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih što ih je pobila.
7:27 U Podzemlje vode putovi kroz njenu kuću, dolje u odaje smrti.
8:1 Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas?
8:2 Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji,
8:3 kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče:
8:4 "Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim.
8:5 Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce.
8:6 Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo.
8:7 Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska.
8:8 Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno.
8:9 Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju.
8:10 Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata.
8:11 Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.
8:12 Ja, mudrost, boravim s razboritošću i posjedujem znanje umna djelovanja.
8:13 Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloće i usta puna laži - to ja mrzim.
8:14 Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost.
8:15 Po meni kraljevi kraljuju i velikaši dijele pravdu.
8:16 Po meni knezuju knezovi i odličnici i svi suci zemaljski.
8:17 Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me traže.
8:18 U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost.
8:19 Moj je plod bolji od čista i žežena zlata i moj je prihod bolji od čistoga srebra.
8:20 Ja kročim putem pravde, sred pravičnih staza,
8:21 da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice.
8:22 Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;
8:23 oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.
8:24 Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.
8:25 Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.
8:26 Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;
8:27 kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.
8:28 Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;
8:29 kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,
8:30 bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:
8:31 igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova.
8:32 Tako, djeco, poslušajte me, blago onima koji čuvaju moje putove.
8:33 Poslušajte pouku - da stečete mudrost i nemojte je odbaciti.
8:34 Blago čovjeku koji me sluša i bdi na mojim vratima svaki dan i koji čuva dovratnike moje.
8:35 Jer tko nalazi mene, nalazi život i stječe milost od Jahve.
8:36 A ako se ogriješi o mene, udi svojoj duši: svi koji mene mrze ljube smrt."
9:1 Mudrost je sazidala sebi kuću, i otesala sedam stupova.
9:2 Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol.
9:3 Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina:
9:4 "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" A nerazumnima govori:
9:5 "Hodite, jedite od mojega kruha i pijte vina koje sam pomiješala.
9:6 Ostavite ludost, da biste živjeli, i hodite putem razboritosti."
9:7 Tko poučava podrugljivca, prima pogrdu, i tko prekorava opakoga, prima ljagu.
9:8 Ne kori podsmjevača, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli.
9:9 Pouči mudroga, i bit će još mudriji; uputi pravednoga, i uvećat će se njegovo znanje.
9:10 Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.
9:11 "Po meni ti se umnožavaju dani i množe ti se godine života.
9:12 Ako si mudar, sebi si mudar; budeš li podsmjevač, sam ćeš snositi."
9:13 Gospođa ludost puna je strasti, prosta je i ne zna ništa.
9:14 I sjedi na vratima svoje kuće na stolici, u gradskim visinama,
9:15 te poziva one koji prolaze putem, koji ravno idu svojim stazama:
9:16 "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" I nerazumnomu govori:
9:17 "Kradena je voda slatka i ugodno je potajno jesti kruh."
9:18 A on ne zna da su Sjene ondje, da uzvanici njezini počivaju u Podzemlju.
10:1 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.
10:2 Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.
10:3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.
10:4 Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.
10:5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.
10:6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.
10:7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.
10:8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
10:9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.
10:10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.
10:11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.
10:12 Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.
10:13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
10:14 Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
10:15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.
10:16 Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.
10:17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.
10:18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!
10:19 Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.
10:20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.
10:21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.
10:22 Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.
10:23 Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
10:24 Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.
10:25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.
10:26 Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.
10:27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.
10:28 Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.
10:29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.
10:30 Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.
10:31 Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
10:32 Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.
11:1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
11:2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
11:3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
11:4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
11:5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
11:6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
11:7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
11:8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
11:9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
11:10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11:11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
11:12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
11:13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
11:14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
11:15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
11:16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
11:17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
11:18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
11:19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
11:20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
11:21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
11:22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
11:23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
11:24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
11:25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
11:26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
11:27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
11:28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
11:29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
11:30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
11:31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
12:1 Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
12:2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
12:3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
12:4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
12:5 Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
12:6 Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
12:7 Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
12:8 Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
12:9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
12:10 Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
12:11 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
12:12 Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
12:13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
12:14 Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
12:15 Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
12:16 Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
12:17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
12:18 Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
12:19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
12:20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
12:21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
12:22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
12:23 Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
12:24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
12:25 Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
12:26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
12:27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
12:28 Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
13:1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
13:2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
13:3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
13:4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
13:5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
13:6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
13:7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
13:8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
13:9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
13:10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
13:11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
13:12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
13:13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
13:14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
13:15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
13:16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
13:17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
13:18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
13:19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
13:20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
13:21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
13:22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
13:23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
13:24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
13:25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
14:1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
14:2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
14:3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
14:4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
14:5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
14:6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
14:7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
14:8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
14:9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
14:10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
14:11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
14:12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
14:13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14:14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
14:15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
14:16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
14:17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
14:18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
14:19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
14:20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
14:21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
14:22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
14:23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
14:24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
14:25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
14:26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
14:27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
14:28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
14:29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
14:30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
14:31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
14:32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
14:33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
14:34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
14:35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
15:1 Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.
15:2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
15:3 Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.
15:4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.
15:5 Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.
15:6 U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.
15:7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
15:8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.
15:9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.
15:10 Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.
15:11 I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih.
15:12 Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
15:13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.
15:14 Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.
15:15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.
15:16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.
15:17 Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.
15:18 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.
15:19 Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.
15:20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
15:21 Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.
15:22 Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.
15:23 Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!
15:24 Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje.
15:25 Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.
15:26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.
15:27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.
15:28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.
15:29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.
15:30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.
15:31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
15:32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.
15:33 Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
16:1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
16:2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
16:3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
16:4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
16:5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
16:6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
16:7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
16:8 Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
16:9 Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
16:10 Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
16:11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
16:12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
16:13 Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
16:14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
16:15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
16:16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
16:17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
16:18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
16:19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
16:20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
16:21 Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
16:22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
16:23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
16:24 Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
16:25 Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
16:26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
16:27 Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
16:28 Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
16:29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
16:30 Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
16:31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
16:32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
16:33 U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
17:1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
17:2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
17:3 Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
17:4 Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
17:5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
17:6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
17:7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
17:8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
17:9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
17:10 Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
17:11 Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
17:12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
17:13 Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
17:14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
17:15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
17:16 Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17:17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
17:18 Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
17:19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
17:20 Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
17:21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
17:22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
17:23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
17:24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
17:25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
17:26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
17:27 Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
17:28 I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
18:1 Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.
18:2 Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.
18:3 Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom.
18:4 Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.
18:5 Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu.
18:6 Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce.
18:7 Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu.
18:8 Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.
18:9 Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa.
18:10 Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.
18:11 Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.
18:12 Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.
18:13 Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.
18:14 Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići?
18:15 Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.
18:16 Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše.
18:17 Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.
18:18 Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje.
18:19 Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.
18:20 Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih.
18:21 Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova.
18:22 Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve.
18:23 Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš.
18:24 Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata.
19:1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
19:2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
19:3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
19:4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
19:5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
19:6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
19:7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
19:8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
19:9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
19:10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
19:11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
19:12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
19:13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
19:14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
19:15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
19:16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
19:17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
19:18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19:19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
19:20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
19:21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
19:22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
19:23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
19:24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
19:25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
19:26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
19:27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
19:28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
19:29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
20:1 Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti.
20:2 Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.
20:3 Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu.
20:4 Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema.
20:5 Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti.
20:6 Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka?
20:7 Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega!
20:8 Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima.
20:9 Tko može reći: "Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?"
20:10 Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako.
20:11 I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo.
20:12 I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio.
20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha.
20:14 "Loše, loše", govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.
20:15 Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.
20:16 Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca.
20:17 Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom.
20:18 Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj!
20:19 Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.
20:20 Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine.
20:21 Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno.
20:22 Nemoj govoriti: "Osvetit ću se za zlo"; čekaj Jahvu, i on će te spasiti.
20:23 Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.
20:24 Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?
20:25 Zamka je čovjeku nesmotreno reći: "Ovo je sveto", a poslije promišljati što je zavjetovao.
20:26 Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.
20:27 Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.
20:28 Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.
20:29 Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.
20:30 Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe.
21:1 Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.
21:2 Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.
21:3 Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.
21:4 Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.
21:5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.
21:6 Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.
21:7 Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.
21:8 Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.
21:9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
21:10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.
21:11 Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.
21:12 Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.
21:13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.
21:14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.
21:15 Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.
21:16 Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.
21:17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.
21:18 Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.
21:19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
21:20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
21:21 Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.
21:22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
21:23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.
21:24 Drzovitom i oholici ime je "podsmjevač"; on sve radi s prekomjernom drskošću.
21:25 Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.
21:26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.
21:27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.
21:28 Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.
21:29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.
21:30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
21:31 Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.
22:1 Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata.
22:2 Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori.
22:3 Pametan čovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.
22:4 Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život.
22:5 Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga.
22:6 Upućuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neće odstupiti od njega.
22:7 Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku.
22:8 Tko sije nepravdu, žanje nesreću, i šiba njegova gnjeva udarit će njega samog.
22:9 Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu.
22:10 Otjeraj podsmjevača i prestat će svađe i nestat će nesloga i pogrda.
22:11 Jahve ljubi čisto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj.
22:12 Pogled Jahvin čuva znanje, Jahve pomućuje riječi bezbožnika.
22:13 Lijenčina veli: "Lav je vani, nasred trga poginuo bih."
22:14 Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo.
22:15 Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega.
22:16 Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.
22:17 Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju,
22:18 jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj, i kad ti budu sve spremne na usnama tvojim.
22:19 Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upućujem danas i tebe.
22:20 Napisah ti trideset što savjeta što pouka
22:21 da te poučim riječima istine, da uzmogneš pouzdanim riječima odgovoriti onomu tko te zapita.
22:22 Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu.
22:23 Jer će Jahve parbiti parbu njihovu i otet će život onima koji ga njima otimlju.
22:24 Ne druži se sa srditim i ne idi s čovjekom jedljivim
22:25 da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj.
22:26 Ne budi među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove:
22:27 ako nemaš čime nadoknaditi, zašto da ti oduzmu i postelju ispod tebe?
22:28 Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji.
22:29 Jesi li vidio čovjeka vična poslu svom: takav ima pristup kraljevima i ne služi prostacima.
23:1 Kad sjedneš blagovati s moćnikom. dobro pazi što je pred tobom;
23:2 stavljaš nož sebi pod grlo ako si proždrljivac;
23:3 ne poželi slastica njegovih jer su jelo prijevarno.
23:4 Ne trudi se stjecati bogatstvo; okani se takve misli;
23:5 usmjeriš li oči prema njemu, njega već nema jer načini sebi krila kao orao i odleti u nebo.
23:6 Ne jedi jela zavidnikova, ne čezni za slasticama njegovim,
23:7 jer on je onakav kako u sebi misli: "Jedi i pij", veli ti, ali mu srce nije s tobom.
23:8 Zalogaj koji si pojeo izbljuvat ćeš, uzalud ćeš prosut' svoje ljupke riječi.
23:9 Pred bezumnikom nemoj govoriti jer prezire tvoje umne riječi.
23:10 Ne pomiči prastare međe i ne prodiri u polje siročadi,
23:11 jer je moćan njihov osvetnik: branit će njihovo pravo protiv tebe.
23:12 Obrati pouci srce svoje i uho svoje riječima mudrim.
23:13 Ne uskraćuj djetetu opomene, jer, udariš li ga šibom, neće umrijeti:
23:14 biješ ga šibom, ali mu dušu iz Podzemlja izbavljaš.
23:15 Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim;
23:16 i kliče sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo.
23:17 Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem,
23:18 jer imat ćeš budućnost i tvoja nada neće propasti.
23:19 Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje.
23:20 Ne druži se s vinopijama ni sa žderačima mesa,
23:21 jer pijanica i izjelica osiromaše i pospanac se oblači u krpe.
23:22 Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari.
23:23 Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor.
23:24 Radovat će se otac pravednikov, i roditelj će se mudroga veseliti.
23:25 Neka se veseli otac tvoj i majka tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja.
23:26 Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka oči tvoje raduju putovi moji.
23:27 Jer bludnica je jama duboka i tuđinka tijesan zdenac.
23:28 Ona i vreba u zasjedi kao lupež i uvećava broj bezbožnika među ljudima.
23:29 Komu: ah? komu: jao? komu: svađe? komu: uzdasi? komu: rane nizašto? komu: zamućene oči?
23:30 Onima što kasno sjede kod vina, koji su došli kušati vino začinjeno.
23:31 Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko,
23:32 a na kraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica.
23:33 Oči će ti gledati tlapnje i srce govoriti ludosti.
23:34 I bit će ti kao da ležiš na pučini morskoj ili kao da ležiš navrh jarbola.
23:35 "Izbiše me, ali me ne zabolje; istukoše me, ali ne osjetih; kad se otrijeznim, još ću tražiti."
24:1 Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
24:2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
24:3 Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
24:4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
24:5 Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
24:6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
24:7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
24:8 Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
24:9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
24:10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
24:11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
24:12 Ako kažeš: "Nismo za to znali", ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
24:13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
24:14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
24:15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
24:16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
24:17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
24:18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
24:19 Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
24:20 jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
24:21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
24:22 Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
24:23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
24:24 Tko opakomu veli: "Pravedan si", proklinju ga narodi i kunu puci;
24:25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
24:26 U usta ljubi tko odgovara pošteno.
24:27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
24:28 Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
24:29 Ne reci: "Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!"
24:30 Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
24:31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
24:32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
24:33 "Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
24:34 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!"
25:1 I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog.
25:2 Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je.
25:3 Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko.
25:4 Ukloni trosku od srebra, i uspjet će posao zlataru.
25:5 Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit će se pravicom prijestol njegov.
25:6 Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško,
25:7 jer je bolje da ti se kaže: "Popni se gore" nego da te ponize pred odličnikom.
25:8 Što su ti oči vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ćeš učiniti na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj?
25:9 Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne,
25:10 da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati.
25:11 Riječi kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.
25:12 Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.
25:13 Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara.
25:14 Tko se diči lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše.
25:15 Strpljivošću se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi.
25:16 Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao.
25:17 Rijetko zalazi u kuću bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te.
25:18 Čovjek koji svjedoči lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i mač i oštra strijela.
25:19 Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava.
25:20 Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu.
25:21 Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.
25:22 Jer mu zgrćeš ugljevlje na glavu i Jahve će ti platiti.
25:23 Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice.
25:24 Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
25:25 Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke.
25:26 Kao zatrpan izvor i vrelo zamućeno, takav je pravednik koji kleca pred opakim.
25:27 Jesti mnogo meda nije dobro niti tražiti pretjerane časti.
25:28 Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom.
26:1 Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi, tako pristaju počasti bezumnomu.
26:2 Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja.
26:3 Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika.
26:4 Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak.
26:5 Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar.
26:6 Odsijeca noge sebi i gorčinu pije tko po bezumnom poruke šalje.
26:7 Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim.
26:8 Kamen za praćku vezuje tko bezumnom iskazuje čast.
26:9 Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.
26:10 Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika.
26:11 Bezumnik se vraća svojoj ludosti kao što se pas vraća na svoju bljuvotinu.
26:12 Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega!
26:13 Lijenčina veli: "Zvijer je na putu, i lav je na ulicama."
26:14 Kao što se vrata okreću na stožerima svojim, tako i lijenčina na postelji svojoj.
26:15 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima.
26:16 Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju.
26:17 Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče.
26:18 Kao bjesomučnik koji baca zublje, strelice i sije smrt,
26:19 takav je čovjek koji vara bližnjega svoga i veli: "Samo se našalih."
26:20 Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa.
26:21 Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu.
26:22 Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe.
26:23 Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce.
26:24 Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru;
26:25 ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila;
26:26 ako himbom skriva mržnju, njegova će se opačina otkriti na zboru.
26:27 Tko jamu kopa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje.
26:28 Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju.
27:1 Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti.
27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.
27:3 Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes.
27:4 Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru?
27:5 Bolji je javni ukor nego lažna ljubav.
27:6 Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi.
27:7 Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko.
27:8 Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja.
27:9 Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu.
27:10 Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko.
27:11 Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.
27:12 Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.
27:13 Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca.
27:14 Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu.
27:15 Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto.
27:16 Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.
27:17 Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga.
27:18 Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se.
27:19 Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka.
27:20 Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni oči čovječje.
27:21 Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale.
27:22 Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova.
27:23 Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima,
27:24 jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena?
27:25 Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko,
27:26 tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja;
27:27 tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim.
28:1 Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
28:2 Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
28:3 Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
28:4 Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
28:5 Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
28:6 Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
28:7 Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
28:8 Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
28:9 Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
28:10 Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
28:11 Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
28:12 Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
28:13 Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
28:14 Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
28:15 Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
28:16 Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
28:17 Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
28:18 Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
28:19 Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
28:20 Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
28:21 Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
28:22 Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
28:23 Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
28:24 Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku.
28:25 Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
28:26 Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
28:27 Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
28:28 Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.
29:1 Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
29:2 Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
29:3 Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
29:4 Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
29:5 Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
29:6 U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
29:7 Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
29:8 Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
29:9 Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
29:10 Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
29:11 Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
29:12 Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
29:13 Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
29:14 Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
29:15 Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
29:16 Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
29:17 Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
29:18 Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
29:19 Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
29:20 Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
29:21 Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
29:22 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
29:23 Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
29:24 Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
29:25 Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
29:26 Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
29:27 Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.
30:1 Riječi Agura, sina Jakeova, iz Mase; proročanstvo njegovo za Itiela, za Itiela i Ukala.
30:2 Da, preglup sam da bih bio čovjek i nemam razbora čovječjeg.
30:3 Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!
30:4 Tko uzađe na nebo i siđe? Tko uhvati vjetar u šake svoje? Tko sabra vode u plašt svoj? Tko postavi krajeve zemaljske? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li?
30:5 Svaka je Božja riječ prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju.
30:6 Ne dodaji ništa njegovim riječima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim.
30:7 Za dvoje te molim, ne uskrati mi, dok ne umrem:
30:8 udalji od mene licemjernu i lažnu riječ; ne daj mi siromaštva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim;
30:9 inače bih, presitivši se, zatajio tebe i rekao: "Tko je Jahve?" Ili bih, osiromašivši, krao i oskvrnio ime Boga svojega.
30:10 Ne klevetaj sluge gospodaru njegovu, jer bi te mogao kleti i ti morao okajati.
30:11 Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje!
30:12 Izrod koji za se misli da je čist, a od kala svojeg nije opran!
30:13 Izrod uznositih očiju koji visoko diže svoje trepavice!
30:14 Izrod komu su zubi mačevi i očnjaci noževi da proždiru nesretnike na zemlji i siromahe među ljudima!
30:15 Pijavica ima dvije kćeri: "Daj! Daj!" Postoje tri stvari nezasitne i četiri koje ne kažu: "Dosta!"
30:16 Carstvo smrti, jalova utroba, zemlja nikad gasna vode i vatra koja nikad ne kaže: "Dosta!"
30:17 Oko koje se ruga ocu i odriče posluh majci iskljuvat će potočni gavrani i izjesti mladi orlovi.
30:18 Troje mi je nedokučivo, a četvrto ne razumijem:
30:19 put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put lađin posred mora i put muškarčev djevojci.
30:20 Takav je put preljubnice: najede se, obriše usta i veli: "Nisam sagriješila."
30:21 Od troga se zemlja ljulja, a četvrtoga ne može podnijeti:
30:22 od roba kad postane kralj i kad se prostak kruha nasiti,
30:23 od puštenice kad se uda i sluškinje kad istisne svoju gospodaricu.
30:24 Četvero je maleno na zemlji, ali mudrije od mudraca:
30:25 mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu;
30:26 jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni grade sebi stan;
30:27 skakavci, koji nemaju kralja, a svi idu u poretku;
30:28 gušter, što se rukama hvata, a prodire u kraljevske palače.
30:29 Troje ima lijep korak, a četvero lijepo hodi:
30:30 lav, junak među zvijerima, koji ni pred kim ne uzmiče;
30:31 pijetao što se odvažno šeće među kokošima; jarac koji vodi stado; i kralj sa svojom vojskom.
30:32 Ako si ludovao oholeći se ili to svjesno činio, stavi ruku na usta.
30:33 Kad se mlijeko metÄe, izlazi maslac; kad se nos pritisne, poteče krv; kad se srdžba potisne, dobiva se spor.
31:1 Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.
31:2 Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!
31:3 Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.
31:4 Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,
31:5 da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.
31:6 Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:
31:7 on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.
31:8 Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.
31:9 Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.
31:10 Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.
31:11 Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.
31:12 Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.
31:13 Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.
31:14 Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.
31:15 Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.
31:16 Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.
31:17 Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.
31:18 Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.
31:19 Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.
31:20 Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.
31:21 Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.
31:22 Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.
31:23 Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.
31:24 Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.
31:25 Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.
31:26 Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.
31:27 Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.
31:28 Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:
31:29 "Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ."
31:30 Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.
31:31 Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!